Zakon o grobljima: Uklonit će se spomenici koji veličaju agresiju na Hrvatsku

"Novi Zakon donosimo nakon 27 godina, kada je prvi i jedini puta donesen Zakon o grobljima, a koji nije prikladan današnjem vremenu", poručio je potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić.

Novim Zakonom groblja i krematoriji kao komunalni objekti ostaju u vlasništvu lokalnih jedinica, no ujednačava se postupanje svih upravitelja groblja te jasno uređuje upravljanje i korištenje grobljima, izgradnja novih groblja te rekonstrukcija, proširenje i preseljenje postojećih groblja, postupak dodjele i gubitka prava na korištenje grobnog mjesta. 

Dio grobnih očevidnika morat će biti javan kako bi građani bili upoznati s brojem slobodnih grobnih mjesta i korisnicima postojećih, a sve s ciljem povećavanja transparentnosti i olakšavanja građanima da dođu do grobnog mjesta."Jedan od razloga koji nas je potaknuo na donošenje novog Zakona jest činjenica da je nakon okupacije dijela RH u Domovinskom ratu ostali određeni grobovi na čijim su spomenicima i spomen-pločama bili upisani neprimjereni nazivi protivni ustavno-pravnom poretku RH", dodao je Bačić. 

Uklanjanje spomenika koji veličaju agresiju na RH u Domovinskom ratu

Stoga se ovim Zakonom predviđa uklanjanje spomenika koji vrijeđaju vjerske, moralne ili nacionalne osjećaje, ali i veličaju agresorsku vojsku u Domovinskom ratu i to u roku od 30 dana od stupanja Zakona na snagu. Zakonom se propisuje da se spornima mogu smatrati samo spomenici podignuti nakon 30. svibnja 1990. kako se ne bi otvorio put širem povijesnom revizionizmu i daljnjim podjelama u društvu.

Sporne nadgrobne spomenike može prijaviti bilo tko, a predviđeno je uvođenje povjerenstava na razini županija i ona bi, ako je to potrebno, davala mišljenje o njihovoj prikladnosti. Ako sam korisnik grobnog mjesta spomenik ne ukloni u zakonskom roku, uklanjanje bi se izvršilo putem trećih osoba. Ako ga vlasnik groba na kojem se nalazi takav spomenik ne ukloni, prijeti mu i kazna od 1000 do 5000 eura.

Prvi će se put zakonom urediti i status memorijalnih groblja za poginule branitelje, kojim će u ime RH upravljati Ministarstvo hrvatskih branitelja.

Kraće razdoblje između dva ukopa u isto grobno mjesto

Zakonom se propisuje i razdoblje između dva ukopa na isto grobno mjesto. Posmrtni ostaci koji se nalaze u grobu mogu se spustiti u produbljenje groba nakon proteka 10 godina od ukopa, a premještanje posmrtnih ostataka u grobnici radi oslobađanja ukopnog mjesta za novi ukop može se obaviti nakon proteka 20 godina od ukopa u grobnicu, ali pritom moraju biti ostvareni i drugi uvjeti, primjerice da se tijelo u dovoljnoj mjeri razgradilo. 

Predviđen je i kraći period za mogućnost premještanja groblja ako je to potrebno - 30 godina od posljednjeg ukopa, umjesto dosadašnjih 100 godina, no ako je to potrebno radi izgradnje građevine ili izvođenja radova u interesu Republike Hrvatske groblje se može premjestiti i za 10 godina.

Također, jedinice lokalne samouprave moći će propisati gdje je na njihovu području dozvoljeno prosipati pepeo kremirane osobe, a propisuju se i postupci dodjele grobnih mjesta te gubitka prava korištenja grobnog mjesta ako se grobna naknada ne plaća, što bi bilo u slučaju dugovanja deset godišnjih grobnih naknada.

Odbijen zahtjev SDP-a za pokretanje postupka razrješenja Turudića

Vlada je u četvrtak sa sjednice Hrvatskom saboru uputila prijedlog da ne prihvati SDP-ov zaključak kojim bi se Vladu obvezalo da pokrene postupak razrješenja glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića, navodeći u obrazloženju kako Sabor za to nema zakonske ovlasti. 

"Slijedi davanje mišljenja Hrvatskom saboru, to smo apsolvirali na Užem kabinetu", kratko je poručio premijer Andrej Plenković bez ikakvog dodatnog objašnjenja vezanog uz SDP-ovu inicijativu. Iako na samoj sjednici nije rečeno odbija li Vlada ili prihvaća njihov zaključak o Turudiću, a svi ministri su jednoglasno podržali "apsolvirano na Užem kabinetu", u objavljenom pisanom obrazloženju vidi se da ga odbijaju.

"Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskome saboru da ne prihvati predmetni prijedlog zaključka s obzirom na to da je isti protivan odredbama Zakona o državnom odvjetništvu", poručuju iz Vlade. Temeljem navedenog Zakona, dodaju, prijedlog za razrješenje glavnog državnog odvjetnika podnosi Vlada, o čemu odlučuje Hrvatski sabor. 

"Zakonom nije nije dana ovlast Hrvatskom saboru niti da podnosi, niti da nalaže Vladi podnošenje prijedloga za razrješenje glavnog državnog odvjetnika. Odredbe Zakona o državnom odvjetništvu su u pogledu postupka razrješenja glavnog državnog odvjetnika nedvosmislene i u toj mjeri jasne da vjerujemo kako je i Klub zastupnika SDP-a svjestan da za podnošenje ovoga prijedloga zaključka nema pravne osnove", ističu.

Pored toga što nema ovlast za podnošenje prijedloga, Klub zastupnika SDP-a ne navodi niti jedan od osam Zakonom o državnom odvjetništvu propisanih razloga za razrješenje, već nasumično iznose nagađanja i subjektivne procjene pojedinih događaja i nedokazane optužbe, utvrdili su iz Vlade.

"Stoga je jasno kako se ovaj prijedlog zaključka podnosi isključivo zbog vršenja političkog pritiska na rad glavnog državnog odvjetnika, čime se grubo zadire u jedno od temeljnih ustavnih i zakonskih načela o samostalnosti i neovisnosti pravosudnih tijela", ocijenili su. SDP je u saborsku proceduru uputio zaključak kojim bi Sabor obvezao Vladu da pokrene postupak razrješenja Turudića jer smatraju da je on čovjek bez integriteta i alat u rukama Andreja Plenkovića "u borbi protiv borbe protiv korupcije". 

Vlada je dala mišljenje i na godišnje izvješće o provedbi Strategije i Zakona o odnosima RH s Hrvatima izvan RH za 2024. godinu te Saboru predložila da ga prihvati. "I tijekom 2024. Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske nastavio je s provedbom svih aktivnosti propisanih Strategijom i Zakonom, a za sve aktivnosti utrošeno je nešto više od 116 milijuna eura od planiranih skoro 120 milijuna eura", ističe se u mišljenju Vlade.