Sabor o izmjenama Zakona o igrama na sreću

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac na Vladi je upozorio da, prema istraživanjima, u Hrvatskoj približno pet posto populacije odraslih i šest posto populacije mlađih odraslih ima značajni problem s kockanjem. Prema podacima koje je iznio, trenutno je oko 6.300 poslovnica koje priređuju igre na sreću, što uključuje automat klubove, kasina, kladionice, a prednjače upravo samoposlužni aparati za klađenje, kojih je gotovo 3.700.

Kako bi se uvele mjere društveno odgovornog priređivanja igara na sreću, zakonom se predlaže obveza identifikacije svih igrača u zemaljskim poslovnicama, ujednačavanje postupka isključenja igrača, uspostava registra isključenih igrača koji će voditi Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ), kao i mjere oduzimanja prava priređivanja igara na sreću zbog neprovođenja mjera društveno odgovornog priređivanja.

Poslovnicama koje priređuju igre na sreću bit će ograničen i rad nedjeljom na maksimalno 16 radnih nedjelja u godini, po uzoru na zakonsku regulaciju radnog vremena u trgovini. Također, zakonski prijedlog uključuje i sprječavanje rada nelegalnih internetskih priređivača.

Kada je riječ o ograničavanju oglašavanja, ono uključuje zabranu oglašavanja u vremenu od 6 do 23 sata putem interneta, u audio-vizualnim i radijskim programima te sadržajima elektroničkih publikacija. Također, tu je i zabrana oglašavanja igara na sreću u tiskanim medijima, na javno vidljivim površinama, kao i smanjenje vanjske vidljivosti prostora za igre na sreću.

Sponzorsko oglašavanje nije nužno zabranjeno, ali može sadržavati isključivo naziv tvrtke, logo i naziv brenda priređivača. Između ostalog, zakonski prijedlog uključuje i zabranu pojavljivanja poznatih osoba i osoba od medijskog utjecaja u oglašavanju igara na sreću, kao i zabranu njihove promocije kreatorima sadržaja na društvenim mrežama, tzv. influencerima.

Prijedlogom zakona se, među inim, mijenjaju porezni razredi kada je riječ o porezu na dobitke. Za dobitke u klađenju do 100 eura porezna stopa će iznositi 10 posto, dok će lutrijski dobici do tog iznosa biti neoporezivi, od 100 do 1.500 eura porezna stopa će u obje sfere biti 10 posto, od 1.500 do 4.000 eura po 15 posto, od 4.000 do 70.000 eura po 20 posto, a iznad 70.000 eura porezna stopa na dobitke će biti 30 posto.

Plenković s Vijeća za urbani razvoj najavio novi Zakon o regionalnom razvoju

Premijer Andrej Plenković predsjedao je u srijedu prvim sastankom Vijeća za urbani razvoj na kojem je pet gradova dodijeljeno 12 ugovora iz ITU mehanizma vrijednih 67 milijuna eura, a ujedno je najavljeno donošenje novog Zakona o regionalnom razvoju s "ambicioznijim ciljevima".

"Politiku ravnomjernog političkog razvoja stavili smo u prvi plan još od početka našeg prvog mandata, nastojali smo prilagoditi sve nacionalne politike, korištenje sredstava iz državnog proračuna, javnih poduzeća i europskih izvora kako bi smanjili zaostatak koji Hrvatska ima prema državama članicama EU, prije svega, Srednje Europe koje su ušle u Uniju prije nas i tu smo napravili zaista velik iskorak", istaknuo je premijer Plenković.

Poruka koja je važna, dodao je, kako je Vlada odlučila povećati sredstva putem ITU mehanizma (integrirana teritorijalna ulaganja) koja su izravno namijenjena gradovima koji su sjedišta županija. "Krenuli smo sa četiri najveća grada plus četiri velika grada i proračunom od oko 350 milijuna eura, a u ovoj financijskoj perspektivi je Vlada odlučila napraviti velik iskorak, povećati sredstva na 800 milijuna eura i uključiti sve gradove koji su središta županija, njih čak 23. Na taj način smo omogućili da svaki od ovih gradova dobije svoju financijsku omotnicu kako bi realizirao projekte koji su korisni za građane i gospodarstvo", rekao je Plenković.

Plenković i Erlić najavili novi Zakon o regionalnom razvoju

Uoči sastanka Vijeća za urbani razvoj dodijeljeno je i 12 ugovora vrijednih 67 milijuna eura, od čega su 29 milijuna eura bespovratna. Dodijeljena su Zagrebu, Splitu, Osijeku, Vinkovcima i Sisku, a sredstva iz ITU mehanizma namijenjena su za ulaganje u zelenu infrastrukturu, biciklističke staze, modernizaciju javnog gradskog prijevoza, uređenje trgova, sportsko-rekreacijsku i poduzetničku infrastrukturu, nove tehnologije.  

"Ovime dajemo snažnu razvojnu polugu gradovima da u razdoblju pred nama mogu rasti visokim stopama, imati visoku zapošljivost, stvarati nova kvalitetna radna mjesta i činiti život po mjeri obitelji i mladih", rekao je ministar regionalnog razvoja i EU fondova Šime Erlić. Naveo je kako se kroz ITU mehanizam uveo i Urbani razvojni fond putem HBOR-a namijenjen lokalnim jedincima za priuštivo stanovanje. 

Gradonačelnik Velike Gorice Krešimir Ačkar naglasio je kako se "mora priznati, bez obzira na političku pripadnost, da gradonačelnicima nikada nije bilo na raspolaganju toliko sredstava za podizanje kvalitete u ITU gradovima", a na tome je Vladi zahvalio i predsjednik Udruge gradova Željko Turk. Na sastanku je najavljeno i donošenje novog Zakona o regionalnom razvoju.

"Vrijeme je da revidiramo ciljeve i budemo još ambiciozniji", rekao je premijer Plenković. Ministar Erlić istaknuo je da su osuvremenili Zakon, koji će uskoro u javno savjetovanje. "Veći naglasak stavili smo na urbana područja, objašnjavamo kakve gradove želimo, prepoznali smo i ovo Vijeće kao ključnu platformu za dijalog i predvidjeli da se ITU urbana područja formiraju uz podršku Vlade", dodao je.

Bačić: Lokalni čelnici bit će u obvezi izrade programe stanovanja, smanjit ćemo dokumentaciju za gradnju kuća

Potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić podsjetio je na donošenje Nacionalnog plana stambene politike kojim se u ovoj godini predviđa izmjena i donošenje devet zakona, od kojih su Zakon o upravljanju i održavanju zgrada već donijeli, a Zakon o društveno poticanoj stanogradnji uputili u saborsku proceduru.

"Zakon o društveno poticanoj stanogradnji predviđen je za raspravu u Saboru idućeg tjedna, nakon čega ćemo mi krenuti u donošenje programa kojim ćemo tijekom ove i iduće godine obnoviti sve stanove u vlasništvu RH i dati ih u najam, a s iznimno visokom subvencijom privatnim vlasnicima za davanje njihovih stanova u najam potaknut ćemo da se brojni stanovi koji su sada prazni, a takvih je 595.000, stave na tržište", rekao je Bačić. 

Govoreći o temeljnom zakonu iz Nacionalnog plana, Zakonu o priuštivom stanovanju, Bačić je lokalnim čelnicima najavio da će biti u obvezi izraditi lokalne programe stanovanja. Zakonom o prostornom uređenju omogućit će se brži pristup izgradnji i osiguravanju novih zona za priuštivo stanovanje, a Zakonom o gradnji smanjit će se dokumentacija za izgradnju obiteljskih kuća i višestambenih zgrada, rekao je. 

Fuchs: Ulaganja u obrazovanje nikad veća

Ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs naglasio je kako ulaganja u obrazovanje nikada nisu bila veća. "Trenutačno svjedočimo neviđenim investicijama u infrastrukturu vrijednima 2,7 milijarde eura - od dječjih vrtića do fakulteta i znanstvenih instituta", naveo je. 

Podsjetio je na glavni cilj Vlade da do 2030. godine svako dijete ima mjesto u vrtiću, a svaka škola uvede jednosmjensku nastavu. "Do kraja godine ćemo realizirati, unatoč nekim bombastičnim napisima, svih 100,3 milijuna eura koje nam stoje na raspolaganju", poručio je Fuchs. Ministar je naglasio i kako je kako Vlada prepoznala ključnu ulogu nastavnika i profesora te  da kontinuirano ulaže u poboljšanje radnog i materijalnog statusa. 

Puljak i Korlaet: Sredstva iz ITU mehanizma nisu pravedno raspodijeljena

Prisutni gradonačelnici ili njihovi zamjenici pohvalili su sve napore Vlade. No gradonačelnik Splita Ivica Puljak (Centar) i dogradonačelnik Zagreba Luka Korlaet (Možemo!) uz podršku su iznijeli i kritiku, ustvrdivši kako je bilo nepravde prilikom dodjele sredstava iz ITU mehanizma te smatrajući da su oštećeni s obzirom na broj stanovnika, a s time se nije složila gradonačelnica Pazina Suzana Jašić. 

Ona je apelirala na premijera da se u novom Zakonu o regionalnom razvoju pripazi na indeks razvijenosti gradova, upozorivši kako mnogi gradovi spadaju u sedmu i osmu kategoriju razvijenosti, a razlika je, naglasila je, ogromna. "Molim da se nešto napravi kako ne bi Pazin bio u istoj kategoriji razvijenosti kao Dubrovnik ili Poreč", rekla je pazinska gradonačelnica. 

Ministru Fuchsu ukazala je, pak, kako mnogim gradovima, pa tako i Pazinu, Nacionalni plan oporavka i otpornosti putem kojeg su dobili tek jednu trećinu sredstava za izgradnju vrtića, "nije program za oporavak i otpornost nego program dodatnog zaduživanja". Puljak je naveo problem lokalnih jedinica koji se tiče gradnje cesta, a ministar Bačić je rekao kako je toga svjestan, te će se novim zakonima koraci za ishođenje građevinske i lokacijske dozvole pojednostaviti i ubrzati.