Pri obradi osobnih podataka važno je poštovati načela koja su propisana Općom uredbom o zaštiti podataka te imati u vidu koja je svrha obrade osobnih podataka. Kada se jasno precizira svrha potrebno je odrediti minimalne podatke koje je potrebno obrađivati kako bi se svrha obrade ostvarila.
Opća uredba o zaštiti podataka ne propisuje što je u konkretnom slučaju dozvoljeno, već je potrebno da svaka organizacija (voditelj obrade) prema, tzv. risk based approach pristupu, analizira pravne osnove te tehničke i organizacijske mjere zaštite osobnih podataka.
U kontekstu epidemije bitno je naglasiti da su osobni podaci, kao što su tjelesna temperatura, simptomi, dijagnoze, posebne kategorije osobnih podataka te se mogu obrađivati samo uz određene uvjete, npr. ako je to propisano zakonom ili uz izričitu privolu ispitanika.
2. Zakon o raduMožemo zaključiti iz navedenih zakonskih odredbi da je Zakonom o radu propisano da poslodavac upućuje na pregled radnika, a ne samoinicijativno vrši pregled radnika, stoga bi se obvezna mjerenja temperature i pregledi simptoma od strane poslodavca mogli smatrati mjerom za koju ne postoji valjana pravna osnova.
Privola radnika ne bi bila valjan pravni temelj ako se privolom uvjetuje ulazak u poslovne prostorije i rad u poslovnim prostorijama jer u tom slučaju privola ne bi bila dobrovoljna radnja radnika.
3. Zakon o zaštiti na raduZaštita na radu je sustav pravila, načela, mjera, postupaka i aktivnosti, čijom se organiziranom primjenom ostvaruje i unapređuje sigurnost i zaštita zdravlja na radu, s ciljem sprječavanja rizika na radu, ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, bolesti u vezi s radom te ostalih materijalnih i nematerijalnih šteta na radu i u vezi s radom. Život, zdravlje i očuvanje radne sposobnosti vrednote su od posebnog društvenog interesa u Republici Hrvatskoj. Zaštita na radu kao organizirano sustavno djelovanje od javnog je interesa.
Obveze poslodavca:
Obveze radnika:
Radnik je obvezan i odgovoran obavljati poslove dužnom pažnjom te pri tome voditi računa o svojoj sigurnosti i zaštiti zdravlja, kao i sigurnosti i zaštiti zdravlja ostalih radnika, koje mogu ugroziti njegovi postupci ili propusti na radu (čl. 68. st. 1. Zakona o zaštiti na radu).
4. Pravilnik o izradi procjene rizikaProcjena rizika mora odgovarati postojećim opasnostima, štetnostima odnosno naporima. Pri organiziranju i provođenju zaštite na radu, poslodavac je obvezan uvažavati prirodu obavljanih poslova te prilagoditi zaštitu na radu promjenjivim okolnostima radi poboljšanja stanja. Poslodavac je u organizaciji radnog procesa i povjeravanju poslova radniku obvezan voditi računa o sposobnostima radnika koje mogu utjecati na zaštitu na radu.
Važno je istaknuti, s obzirom na to da dosta radnika u okolnostima epidemije radi od kuće, da su u siječnju 2020. godine stupile na snagu izmjene Pravilnika o izradi procjene rizika prema kojima nije potrebna dodatna procjena rizika za administrativne i uredske poslove ako je prethodno dokumentiran mali rizik za obavljanje poslova:
"Poslodavac nema obvezu dokumentiranja procjene rizika za poslove koje radnik povremeno obavlja na izdvojenom mjestu rada, ako su to administrativni, uredski i slični poslovi za koje je u skladu s odredbama ovoga Pravilnika prethodno procijenjen i dokumentiran mali rizik i koje radnik redovito obavlja u prostoru poslodavca (čl. 1. st. 4. Pravilnika o izradi procjene rizika)."
Bitna novost je također da se za procjenjivanje i dokumentiranje procjene rizika mogu sada koristiti i interaktivni internetski alati OiRA – Online interactive Risk Assessment. https://oiraproject.eu/hr/news/oira-introduced-legislation-croatia. Za Republiku Hrvatsku je trenutačno jedini objavljeni alat za frizerske salone (čl. 5. st. 2. Pravilnika o izradi procjene rizika).
5. Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolestiNa temelju Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti i Zakona o sustavu civilne zaštite Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske donosi odluke kojima propisuje protuepidemijske mjere kojih se sve osobe na području Republike Hrvatske moraju pridržavati. Odluke se mijenjaju ovisno o situaciji.
Prema važećoj odluci Stožera civilne zaštite za poslodavce propisano je:
Prema općim preporukama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, poslodavac je ukratko dužan:
Ako radnik ima sumnju da je bio u kontaktu sa izvorom koronavirusa te počne pokazivati znakove bolesti dišnog sustava (kašalj, teškoće disanja ili visoku temperaturu), o tome mora obavijestiti stručnjaka zaštite na radu kod poslodavca ili drugu odgovornu osobu poslodavca radi poduzimanja mjera zaštite zdravlja ostalih zaposlenika kod poslodavca te potražiti liječnićku pomoć na način da obavijesti svog liječnika obiteljske medicine, dežurnog epidemiologa u nadležnom zavodu za javno zdravstvo ili nadležnu bolnicu te otiđe na pregled prema dogovoru sa liječnikom kako se ne bi zaraza širila dalje.
Kod sumnje na bolest radnika uzrokovanu koronavirusom, stručnjak zaštite na radu ili druga odgovorna osoba poslodavca odmah mora kontaktirati nadležnog epidemiologa prema tablici u ovom letku https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2020/02/Uputa-poslodavcima-i-radnicima-o-postupanju-vezano-uz-koronavirus.pdf.
6. Primjena zakona i odluka Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske
Ovisno o djelatnosti pojedinog poslodavca, potrebno je implementirati zakone, posebne odluke, mjere i upute koje se odnose na određenu djelatnost te se navedeno smatra pravnom obvezom poslodavca.
Agencija za zaštitu osobnih podataka objavila je generalne preporuke te istaknula da bi obrada osobnih podataka o zdravlju ispitanika trebala biti nužna i proporcionalna, a osobni podaci primjereni, relevantni i ograničeni na ono što je nužno u odnosu na svrhe u koje se obrađuju. Agencija je objavila i preporuke za uslužne djelatnosti koje uvjetuju fizički kontakt.
Iz svega navedenog, možemo zaključiti da bi poslodavci trebali, ovisno o djelatnosti, poduzeti sljedeće aktivnosti:
Marija Bošković Batarelo, mag. iur., LL.M.