Hrvatski školski muzej otvara izložbu o reformama hrvatskoga školstva

Iz Muzeja kažu da će kroz taj pregled, od uspostave školskog sustava u sklopu terezijanske školske reforme sedamdesetih godina 18. stoljeća do najnovijih pokušaja, Škole za život i eksperimentalne Osnovne škole kao cjelodnevne škole, pokušati potaknuti raspravu muče li nas isti problemi godinama, zašto su teško rješivi i možemo li pronaći rješenja za bolji obrazovni sustav danas.

Ove se godine obilježava 250 godina od školske reforme u Habsburškoj Monarhiji, kojom je započeo proces uvođenja državnoga, javnoga i obveznoga osnovnog obrazovanja i organiziranog osposobljavanja učitelja, 150 godina od prvoga hrvatskoga školskog zakona koji je temelj za sekularizaciju, modernizaciju i demokratizaciju  školstva te 50 godina od zadnje provedene reforme obrazovanja, tzv. Šuvarove reforme. Po riječima autorice izložbe Štefke Batinić, hrvatski školski sustav danas, izuzev visokoškolskoga obrazovanja, po svojoj se strukturi ne razlikuje od onoga uspostavljenog krajem pedesetih, iako je reforma njegovo stalno obilježje u posljednja tri desetljeća. "Nakon ove reformske dinamike (ili pseudodinamike) koja odiše 'kafkijanskim šarmom' razumno i spasonosno zvuči vapaj: Dosta je reforme obrazovanja!", ustvrdila je u predgovoru izložbe. "Tko se još sjeća brojnih reformskih dokumenata nastalih (i nestalih) u protekla tri desetljeća. Mijenjanje školskoga sustava - u pravilu inertnog i nesklonog brzim promjenama - vrlo je zahtjevan posao, osobito u uvjetima brzih promjena društvenih i tehnoloških uvjeta", napomenula je. Podsjetivši na riječi učitelja Sigismund Čajkovca iz 1938. kako su države najkraćega obvezatnoga školovanja na posljednjim mjestima kulturnoga i materijalnoga napretka, rekla je kako od svih europskih zemalja Hrvatska danas ima najkraće obvezno školovanje.

Izložba ostaje otvorena do 1. ožujka, a uz nju će se održati  popratni programi, tribine i predavanja.