Novi Pravilnik o zdravstvenim pregledima vozača i kandidata za vozače

Tim Pravilnikom utvrđuju se uvjeti za obavljanje zdravstvenih pregleda, vrsta i opseg pregleda, način vođenja evidencije i medicinske dokumentacije, dokumentacije vezane uz psihologijsko testiranje, izdavanje uvjerenja i izvještavanja o zdravstvenoj sposobnosti vozača i kandidata za vozače i postupak kod vozača kojima je utvrđena privremena nesposobnost za sigurno upravljanje vozilom.

Vozači i kandidati za vozače svrstavaju se prema sadržaju i rokovima zdravstvenih pregleda u sljedeće skupine:

Prva skupina:

• vozači vozila kategorije: A, A1, A2, AM, B, BE, F i G.

Druga skupina:

• vozači vozila kategorije B koji koriste vozačke dozvole u profesionalne svrhe te vozači vozila kategorije: C, CE, C1, C1E, D, DE, D1, D1E i H.

Zdravstvene preglede vozača i kandidata za vozače za vozila navedenih kategorija obavljaju zdravstvene ustanove i trgovačka društva koja obavljaju djelatnost medicine rada/medicine rada i sporta i specijalisti medicine rada/specijalisti medicine rada i sporta u privatnoj praksi.

Zdravstvene preglede vozača i kandidata za vozače za vozila F, G i AM kategorije mogu obavljati i izabrani liječnici opće/obiteljske medicine (u nastavku teksta: izabrani liječnik).

Zdravstveni pregledi

Zdravstveni pregled kandidata obavlja se prije početka osposobljavanja za vozače određene kategorije vozila.

Zdravstveni pregledi vozača koji upravljaju vozilima AM, A1, A2, A, B, BE, F i G kategorije obavljaju se prilikom produljenja vozačke dozvole, ako je obveza zdravstvenog pregleda utvrđena zdravstvenim uvjerenjem na temelju kojeg je vozačka dozvola izdana.

Zdravstveni pregled vozača koji upravljaju vozilima C, CE, C1, C1E, D, DE, D1, D1E i H kategorije obavljaju se redovno svakih 5 godina, odnosno prilikom produljenja vozačke dozvole.

Zdravstveni pregled instruktora vožnje i vozača vozila B kategorije koji koriste vozačku dozvolu u profesionalne svrhe obavljaju se redovno svakih 10 godina, odnosno prilikom produljenja vozačke dozvole.

Evidentiranje promjene zdravstvenog stanja

Ako liječnik koji je obavio pregled ili je liječio vozača ili izabrani liječnik utvrdi da vozač boluje od bolesti radi koje više nije sposoban sigurno upravljati vozilom, na razdoblje dulje od 6 mjeseci, obvezan je odmah po saznanju o tim promjenama, uz upozorenje vozaču, obavijestiti policijsku upravu ili postaju prema mjestu prebivališta, boravišta, uobičajenog prebivališta, školovanja, odnosno privremenog ili stalnog boravka vozača. Primjerice, to mogu biti sljedeća zdravstvena stanja: epilepsija, moždani udar, različite kardiološke bolesti, kronične bolesti ili abnormalnosti lokomotornog sustava, psihički poremećaji i poremećaji u ponašanju...

Upozorenje vozaču i obavijest policijskoj upravi ili postaji evidentira se i dostavlja putem Centralnog zdravstvenog informacijskog sustava Republike Hrvatske, odnosno na obrascu Izvješća o promjeni zdravstvenog stanja ili tijeku liječenja vozača.

Ako liječnik koji je obavio pregled ili je liječio vozača ili izabrani liječnik utvrdi da vozač boluje od bolesti radi koje više nije sposoban sigurno upravljati vozilom, privremeno, a najduže na 6 mjeseci, dužan je o tome upozoriti vozača, a dano upozorenje evidentirati u medicinskoj dokumentaciji. Evidencija u medicinskoj dokumentaciji mora obvezno sadržavati vrstu izrečene mjere kao i njeno trajanje.

Vozač kojemu je izrečeno i evidentirano potonje upozorenje neće se po završetku privremene nesposobnosti ponovno upućivati na pregled.

Upozorenje vozaču za kojeg liječnik koji je obavio pregled ili je liječio vozača ili izabrani liječnik utvrdi da boluje od bolesti zbog koje privremeno nije sposoban sigurno upravljati vozilom, izriče se prema Popisu najčešćih stanja koja mogu utjecati na privremenu nesposobnost u trajanju do šest mjeseci za upravljanje motornim vozilom.

To su, primjerice: stanja nakon opće ili lokalne anestezije (ne preporuča se vožnja nakon primjene lokalne ili regionalne anestezije ako anestezirana regija utječe na motorno ili kognitivno funkcioniranje s posljedičnim negativnim utjecajem na sigurno upravljanje vozilom, nakon dužih kirurških zahvata ili procedura koje zahtijevaju opću anesteziju, ne preporuča se vožnja barem 24 sata), stanja nakon operativnih zahvata, akutne bolesti i ozljede lokomotornog sustava (vožnja se ne preporuča ako bolesnik ima utrnulost ili gubitak osjeta ruku ili nogu, u slučaju ozljeda mekih tkiva, primjerice mišića i tetiva, koji radi ukrućenja i ograničenja opsega pokreta utječu na sigurno upravljanje vozilom, ako bolesnik ima imobiliziran dio tijela gipsom, udlagom ili zavojem), bolna stanja (ne preporuča se vožnja u stanjima jake boli kakva može utjecati na koncentraciju i sigurno upravljanje vozilom), simptomi potencijalno ozbiljne prirode (ne preporuča se vožnja sa sljedećim stanjima, do prikladne procjene bolesnika: bolovi u prsištu, vrtoglavica, gubitak svijesti, stanje deluzije), respiratorna stanja (ne preporuča se vožnja za vrijeme teških akutnih egzacerbacija astme i KOPB-a, za vrijeme teške respiratorne insuficijencije i teških respiratornih stanja), oštećenja vida (ne preporuča se vožnja u okolnostima privremenog oštećenja vida uzrokovanog kratkotrajnim stanjima, za razdoblje prikladno svakom stanju: povezivanje oka, upotreba midrijatika ili drugih lijekova koji utječu na vid, operacija oka), vazovagalna sinkopa (bolesnik s vazovagalnom sinkopom koja je uzrokovana dobro definiranim provocirajućim čimbenikom, a za koji je malo vjerojatno da će se ponoviti za vrijeme vožnje (npr. duge epizode stajanja, vađenje krvi, itd.), može nastaviti voziti 24h nakon epizode ako ne postoji drugi razlog koji ograničava sigurno upravljanje vozilom), moždani udar ili potvrđena tranzitorna ishemijska ataka (bolesnik s potvrđenom tranzitornom ishemijskom atakom ili moždanim udarom ne smije upravljati motornim vozilom najmanje 30 dana od događaja), nekontrolirana hipertenzija (vožnja se ne preporuča ako terapija uzrokuje simptomatsku posturalnu hipotenziju ili negativno utječe na vrijeme reakcije potrebno za sigurno upravljanje vozilom), promjena terapije kod šećerne bolesti (vožnja se ne preporuča u vrijeme većih promjena terapije, pogotovo kod započinjanja terapije inzulinom, odnosno do postizanja zadovoljavajuće kontrole bolesti i prevencije hipoglikemije), duboka venska tromboza i plućna embolija (vožnja se ne preporuča nakon epizode duboke venske tromboze barem 2 tjedna, ili duže ako tako procijeni liječnik, vožnja se ne preporuča nakon epizode plućne embolije barem 6 tjedana, ili duže ako tako procijeni liječnik), stanja u trudnoći (poseban oprez u vožnji ili suzdržavanje od vožnje može se preporučiti u nekim stanjima za vrijeme trudnoće ovisno o težini simptoma i utjecaju lijekova: nesvjestice ili omaglice, pretjerano povraćanje u trudnoći, hipertenzija u trudnoći, šećerna bolest u trudnoći), ozljede glave (vožnja se ne preporuča nakon ozljede glave s gubitkom svijesti, u slučaju kada ozljeda nije uzrokovala kronična oštećenja ili napade, kroz barem 24 sata), liječenje zloćudne bolesti (vožnja se ne preporuča 24h/48h nakon primjene parenteralne kemoterapije i radioterapije glave i vrata).

Privremena nesposobnost za upravljanje motornim vozilom može se izreći i za druga stanja koja privremeno utječu na sposobnost upravljanja motornim vozilom, a koja nisu propisana Popisom, ako liječnik koji je obavio pregled ili je liječio vozača ili izabrani liječnik tako utvrdi.

Upozorenje vozaču će se izreći i ako liječnik koji je obavio pregled ili je liječio vozača ili izabrani liječnik utvrdi da vozač koristi djelatne tvari koje značajno utječu na psihofizičke sposobnosti i na sposobnosti upravljanja motornim vozilima.

Djelatne tvari koje značajno utječu na sposobnost upravljanja vozilima i rada sa strojevima popisom utvrđuje Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED). To su sljedeće djelatne tvari:lijekovi za funkcionalne GIT poremećaje, pripravci za liječenje pretilosti (anoreksici), ostali lijekovi za probavni sustav i metabolizam, antihipertenzivi, pripravci za liječenje sustavnih virusnih infekcija, antineoplastici (Citostatici), mišićni relaksansi, anestetici, ostali analgetici i antipiretici, antiepileptici, antiparkinsonici, psiholeptici, psihoanaleptici, ostali lijekovi koji djeluju na SŽS uključujući parasimpatomimetike, pripravci za liječenje kašlja i prehlade, antihistaminici, pripravci za liječenje bolesti oka (Oftalmici), ostali terapijski pripravci.

Upozorenje vozaču neće se izreći ako liječnik koji je obavio pregled ili je liječio vozača ili izabrani liječnik procijeni da djelatne tvari neće značajno utjecati na vozačevu sposobnost upravljanja motornim vozilom.

Liječnik koji je obavio pregled ili je liječio vozača ili izabrani liječnik ima pravo, ako smatra potrebnim u svrhu praćenja zdravstvenog stanja vozača tijekom trajanja privremene nesposobnosti, pozvati vozača na ponovni pregled radi provjere ima li promjena tijekom razdoblja koje je utvrđeno kao razdoblje privremene nesposobnosti.

Vozač koji nije zadovoljan utvrđenim zdravstvenim stanjem od strane liječnika koji je obavio pregled ili je liječio vozača ili izabranog liječnika, zbog kojeg privremeno, ne dulje od 6 mjeseci, nije sposoban sigurno upravljati vozilom, ima pravo obaviti pregled kod specijalista medicine rada/specijalista medicine rada i sporta u svrhu utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za upravljanje motornim vozilom, u roku od 15 dana od dana utvrđivanja privremene nesposobnosti.

Liječnik koji je obavio pregled ili je liječio vozača ili izabrani liječnik koji je evidentirao vozaču privremenu nesposobnost za upravljanje vozilom dužan je vozaču koji traži mišljenje specijaliste medicine rada/specijaliste medicine rada i sporta izdati Potvrdu o privremenoj nesposobnosti za upravljanje motornim vozilom.

Zdravstvenu sposobnost vozača utvrđuju redovitim nadzornim zdravstvenim pregledom zdravstvene ustanove i trgovačka društva koja obavljaju djelatnost medicine rada/medicine rada i sporta i specijalisti medicine rada/specijalisti medicine rada i sporta u privatnoj praksi.

Treba istaknuti da prema novim pravilima Pravilnika osobe ovisne o inzulinu mogu pod određenim uvjetima ostvariti pravo na profesionalnu vozačku dozvolu, odnosno vozačku dozvolu druge skupine vozila. Pravila i uvjete koje je potrebno ispuniti propisani su odredbama Pravilnika, a koja ovdje nećemo posebno navoditi.

U konačnici, donošenjem novih pravila pridonijeti će se smanjenju broja prometnih nesreća i većoj sigurnosti na cestama. Ostaje za vidjeti u narednom vremenskom razdoblju kolika će biti i njihova učinkovitost, te da li će biti potrebno vršiti određene izmjene.

U svakom slučaju, odgovornost je i na samim vozačima da zbog određenih zdravstvenih stanja, te nakon upozorenja liječnika ne sudjeluju u prometu, te tako sačuvaju ne samo svoj život, nego i živote ostalih sudionika u prometu. Prevencija je jedan od ključnih faktora za smanjenje kršenja zakonskih propisa o sigurnosti prometa na cestama.

Bernard Iljazović