Nakon toga će se, navodi dnevnik, svake godine ažurirati broj stanovništva i struktura kućanstava putem takozvanih centralnih registara stanovništva i registara zgrada, kuća i stanova. To je dijelom posljedica toga što smjernice i preporuke Eurostata, krovnog statističkog tijela Europske unije, preporučuju da zemlje članice stvore preduvjete da nakon Popisa 2021. dostavljaju ključne demografske popisne podatke Eurostatu na godišnjoj razini.
Ravnateljica DZS-a smatra kako su zbog toga Administrativni registar stanovništva i Administrativni registar zgrada i stanova više nego nužni za takvu godišnju dostavu podataka o broju i strukturi stanovništva i kućanstava u Hrvatskoj. "U tom procesu je prijeko potrebno napraviti pravni okvir te koristiti službene klasifikacije i jedinstven šifrarnik, kao i ažurirati sve nastale promjene na dnevnoj bazi. Ako se administrativni registri ne uspostave u dogledno vrijeme, DZS će imati puno izazova da bismo dostavili Eurostatu sveobuhvatne i pouzdane propisne podatke u godišnjoj periodici", rekla je Lidija Brković.
Dnevnik navodi da se za uvođenje registara zalaže većina demografa s kojima su pričali. U Europskoj uniji samo Irska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska i Hrvatska nemaju takve administrativne registre, a najažurniji i najtočniji su u skandinavskim zemljama.Sve države koje imaju registre provode popis stanovništva sukladno podacima koje iz njih dobiju, a klasični popis stanovništva rade, uz nas, još Bugarska, Rumunjska, Slovačka i Mađarska, donosi Jutarnji list.