Okolnost da je pojedini dan nedjelja, blagdan ili neradni dan (u nastavnu teksta: neradni dan), u upravnom je postupku mjerodavna isključivo u pogledu isteka roka i vremena izvršenja (članak 81. i članak 141. Zakona o općem upravnom postupku „Narodne novine“ br. 47/09. i 110/21., u nastavku teksta: ZUP).
U nastavku donosimo nekoliko primjera postupovnih situacija na koje neradni dan ne utječe.
Prije svega, ne utječe na početak ni na tijek roka (članak 81. stavak 1. ZUP-a). Ako slijedom dostave akta (pismena) stranci počinje teći zakonski ili službeni rok stranci, a akt je dostavljen u subotu (npr. preuzimanjem u poštanskom uredu), rok počinje teći u nedjelju, neovisno o tome što je dostava obavljena neradnim danom i bez obzira na to što prvi dan od kojeg se računa tijekom roka pada u neradni dan.
Nadalje, pismena se ponekad dostavlja putem oglasne ploče (članak 34. stavak 3., članak 91. stavak 1., odnosno članak 95. stavak 2. i 3. ZUP-a). U potonja dva slučaja dostava se smatra obavljenom istekom osmoga dana od dana stavljanja pismena na oglasnu ploču. To znači da se smatra da je dostava obavljena dan nakon isteka osmoga dana. Osmi dan, kao zadnji dan roka, ne može pasti u neradni dan. Međutim, idući dan, kada se dostava smatra obavljenom, može biti neradni dan. Ako je osmi dan od dana stavljanja pismena na oglasnu ploču subota, rok istječe prvoga sljedećeg radnog dana (ponedjeljak). Dostava se smatra obavljenom u utorak, čak i ako je konkretan utorak neradni dan. Ako slijedom dostave pismena stranci počinje teći neki rok, taj rok počinje teći u srijedu, čak ako je (i) dotična srijeda neradni dan.
Naposljetku, postoje slučajevi u kojima je nastup izvršnosti ili pravomoćnosti rješenja (upravnog akta) vezan uz istek roka za žalbu ili tužbu. Primjerice, prvostupanjsko rješenje postaje izvršno i pravomoćno istekom roka za žalbu ako žalba nije izjavljena, dok konačno rješenje u upravnom postupku postaje pravomoćno istekom roka za tužbu kojom se pokreće upravni spor ako tužba nije podnesena. Pojam „istek roka“ razumijeva idući dan nakon zadnjeg dana roka. Ni ovdje zadnji dan roka za žalbu odnosno za tužbu ne može pasti u neradni dan. No, ni ovdje za nastup izvršnosti i/ili pravomoćnosti rješenja nije važno je li idući dan radni ili neradni. Ako npr. zadnji dan roka za žalbu pada u nedjelju, rok za žalbu istječe u ponedjeljak. Ako dotad žalba nije izjavljena, prvostupanjsko rješenje postaje izvršno i pravomoćno u utorak, čak i kada je odnosni utorak neradni dan. Ako, pak, rok za tužbu istječe u petak, rješenje je pravomoćno u subotu, neovisno o tome što je riječ o neradnom danu.
Dosljedno dosad iznesenom, izvršnost rješenja može nastupiti neradnog dana i kada je to svojstvo vezano uz dostavu pojedinog akta (v. članak 133. stavak 2. i 3. ZUP-a). Ako npr. žalba protiv prvostupanjskog rješenja nema odgodni učinak, rješenje je izvršno dostavom stranci, tj. danom dostave rješenja. Taj dan može biti neradan, primjerice, kada stranka u subotu preuzme rješenje u poštanskom uredu, ili kada je u petak bio osmi dan od stavljanja rješenja na oglasnu ploču, pa je idući dan subota. Rok za žalbu počinje teći idućeg dana, neovisno o tome je li posrijedi neradni dan (u netom iznesena dva primjera, rok za žalbu počinje teći u nedjelju).
doc. dr. sc. Alen Rajko
