Hrvatski sabor je 24. svibnja 2023. godine donio Zakon o izvanparničnom postupku. Predmetni zakon stupio je na snagu 10. lipnja 2023. godine. U nastavku ćemo se osvrnuti na neke novine koje ovaj zakon donosi u hrvatski pravni sustav.
Izvanparnični postupak bi se mogao definirati kao građanski sudski postupak u kojem sudjeluje jedna ili više stranaka među kojima odlučne činjenice nisu sporne. Ako postoje sporne činjenice između stranaka tada se pred sudom treba provesti „sporni” ili parnični postupak koji ima za cilj utvrđivanje spornih činjenica i primjenu mjerodavnog prava na utvrđeno činjenično stanje.
Taksativno navedeni obveznici primjene ovoga Zakona su općinski sudovi i javni bilježnici. Međutim, daljnjom analizom ovoga Zakona jasno proizlazi da su obveznici njegove primjene i trgovački sudovi u postupcima koji su propisani ovim ili posebnim zakonom na koji se primjenjuju pravila izvanparničnog postupka. Sukladno ovome Zakonu trgovački sudovi su dužni primijeniti ovaj Zakon u postupku dobrovoljne procjene prodaje dionica i drugih vrijednosnih papira kao i postupku poništaja (amortizacije) obveznica i drugih vrijednosnih papira. Također, trgovački sud je obveznik primjene ovoga Zakona prilikom osnivanja sudskog pologa u vezi s pravom društava ili stečajnim postupkom. Iz analize članka 3. ovoga Zakona jasno proizlazi da je delegirana stvarna nadležnost drugog suda ako je posebnim zakonom kojim se uređuje određeni postupak propisana primjena pravila izvanparničnog postupka. Prilikom ocjene primjene ovoga Zakona potrebno će biti utvrditi propisuje li poseban zakon primjenu Zakona o izvanparničnom postupku. Primjerice, članak 20. Zakona o sudskom registru propisuje primjenu pravila izvanparničnog postupka prilikom upisa u sudski registar. Stoga bi trgovački sud prilikom odlučivanja o registrarskim stvarima trebao primijeniti odredbe ovoga Zakona.
U izvanparničnom postupku u prvom i u drugom stupnju sudi sudac pojedinac, osim ako posebnim zakonom koji sadrži odredbe o izvanparničnom postupku nije drugačije propisano. U izvanparničnom postupku sud donosi odluke u obliku rješenja bilo da se radi o odluci o upravljanju postupkom ili odlučivanju o meritumu stvari. U ovom postupku je dopušteno iznositi nove činjenice i predlagati nove dokaze u žalbi protiv prvostupanjskog rješenja, osim u slučajevima navedenim u čl. 41. st. 2. i čl. 43. st. 2. Drugostupanjski sud može povodom žalbe stranke preinačiti rješenje prvostupanjskoga suda na štetu stranke koja je podnijela žalbu u postupcima koji su pokrenuti po službenoj dužnosti i u onim postupcima u kojima sud može odlučiti neovisno o zahtjevu stranaka.
Ovaj postupak se može pokrenuti prijedlogom stranke ili po službenoj dužnosti kada je to zakonom propisano. Stranke u ovome postupku su predlagatelj, osoba koju je predlagatelj označio kao protustranku, svaka osoba čiji pravni položaj bi se mogao promijeniti donošenjem sudske odluke te svaka osoba, tijelo, organ društva ili oblik udruživanja koji se na osnovi ovoga ili drugog zakona mogu ili trebaju uključiti u postupak.
Ovaj zakon kao lex specialis uređuje i posebne izvanparnične postupke i to proglašavanje nestale osobe umrlom i dokazivanje smrti, dobrovoljna procjena i prodaja, sudski i javnobilježnički polog te sudski poništaj (amortizacija) isprava. Postupak dobrovoljne procjene i prodaje je svojevrsna novina u našem pravnom sustavu. Ovlaštenik za pokretanje postupka je dužnik odnosno vlasnik imovine. Postupak se provodi pred sudom ili javnim bilježnikom. Prije unovčenja imovine treba se provesti procjena tržišne vrijednosti osim u slučaju ako predlagatelj zatraži prodaju bez procjene tržišne vrijednosti. U tom slučaju predlagatelj mora odrediti početnu i najnižu cijenu predmeta prodaje. Prodaja se vrši prikupljanjem pisanih ponuda uz supsidijarnu primjenu Ovršnog zakona iz čega proizlazi da bi se održala dva ročišta za prikupljanje pisanih ponuda, osim u slučaju kada predlagatelj zatraži prodaju bez procjene i predloži održavanje jedne dražbe. Nakon provedene prodaje sklapa se zapisnik u koji će se unijeti ugovor o prodaji koji potpisuju podnositelj zahtjeva za prodaju i kupac.
Svi postupci koji su pokrenuti do stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema propisima i pravnim pravilima koja su bili na snazi do stupanja na snagu ovoga zakona. Ovaj Zakon će se tek početi primjenjivati u našem pravom sustavu te ostaje za vidjeti na koji način će sudovi i javni bilježnici primijeniti njegove odredbe.
Daniel Deković, dipl. iur.
