Najveći broj korisnika su bili srednjoškolci, više od 90 posto, a ostatak su bili studenti. Najviše učeničkih domova ima u Zagrebu, njih 15, a Brodsko-posavska i Šibensko-kninska nemaju niti jedan učenički dom.
Dobar dio učenika srednjih škola diljem Hrvatske boravi u učeničkim domovima. Tako je prošle školske godine, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 58 učeničkih domova bilo 7.491 korisnika od kojih su 91,7 posto činili srednjoškolci, a 8,3 posto studenti. Najviše je bilo djevojaka koje su činile 59,8 posto ukupnog broja korisnika.
No, ne uspiju svi dobiti mjesto u učeničkom domu. Tako je bez doma školske godine 2023./2024. ostalo 504 učenika koji su se prijavili. Grad Zagreb prednjači s najvećim brojem učeničkih domova – njih 15. Slijedi Primorsko-goranska županija sa sedam domova te Osječko-baranjska s pet domova. Neke županije, poput Brodsko-posavske i Šibensko-kninske, uopće nemaju učeničke domove.
Što se tiče zaposlenih, u učeničkim domovima radilo je najviše administrativnog i drugog osoblja, koji su činili 62,9 posto ukupnog broja zaposlenika. Odgojitelji su činili 28,7 posto zaposlenih, dok je 8,1 posto pripadalo zdravstvenom i drugom stručnom osoblju. Žene su bile izrazita većina među zaposlenima, s udjelom od 73,9 posto.
Prijem u učeničke domove reguliran je Odlukom o uvjetima za prijam učenika prvih razreda srednjih škola u učeničke domove u školskoj godini, koju svake godine donosi Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih. Posebne kategorije učenika, poput onih koji su izgubili oba roditelja, imaju pravo na izravan smještaj. Ostali učenici prijavljuju se putem natječaja, a liste se formiraju prema bodovima koji se dodjeljuju na temelju školskog uspjeha, socijalnih i ekonomskih kriterija.
