U širokom krugu svoje djelatnosti, Državni inspektorat obavlja inspekcijske poslove i u području rada i zaštite na radu, a u tu svrhu u okviru posebnog sektora djeluje Inspekcija rada. Zakon o radu (NN 93/14., 127/17., 98/19.; dalje u tekstu: ZOR) kao temeljni propis koji regulira radne odnose, sadrži niz odredbi kojima se nastoji zaštititi prava radnika u odnosu na poslodavca, a u slučaju povrede ili uskrate tih prava važnu ulogu ima upravo Inspekcija rada.
Državni inspektorat ustrojen je kao središnje tijelo državne uprave za obavljanje inspekcijskih nadzora u propisanim upravnim područjima u prosincu 1997. godine Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija (NN 131/97.), a prvi Zakon o Državnom inspektoratu (NN 76/99.) koji uređuje inspekcijske poslove, ustrojstvo i način rada tijela donijet je u srpnju 1999. godine.
Stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave (NN 148/13.), s danom 1. siječnja 2014. godine provedena je reformska mjera „Transformacija Državnog inspektorata“ iz Reformskih i drugih mjera fiskalne konsolidacije za razdoblje 2014.-2016.godine Vlade Republike Hrvatske. Odredbom članka 10. toga Zakona propisano je da s danom njegova stupanja na snagu prestaje s radom Državni inspektorat, a njegove poslove u okviru djelokruga utvrđenog ovim Zakonom preuzimaju Ministarstvo financija, Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo turizma. Time je Državni inspektorat ukinut, a ministarstva koja su preuzela poslove Državnog inspektorata nastavila su obavljati preuzete poslove.
Radi funkcionalnijeg i učinkovitijeg obavljanja inspekcijskih poslova te zbog realizacije reformske mjere objedinjavanja inspekcijskih službi iz Nacionalnog programa reformi 2018. godine, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave (NN 116/18.), propisano je da od 1. travnja 2019. počinje s radom Državni inspektorat kao središnje tijelo državne uprave, pa je tako donesen novi Zakon o državnom inspektoratu (NN 115/18.), koji je stupio na snagu 1. travnja 2019. Objedinjavanjem inspekcijskih poslova iz djelokruga Državnog inspektorata u jedno tijelo pridonijelo se učinkovitijem obavljanju inspekcijskih poslova i koherentnijem djelovanju u nadzoru primjene propisa te racionalnijem korištenju financijskih i drugih sredstava rada.
Trenutno važeći Zakon o državnom inspektoratu (NN 115/18., 117/21.; dalje u tekstu: ZDI) uređuje ustrojstvo Državnog inspektorata, upravljanje, uvjete za obavljanje inspekcijskih poslova iz djelokruga Državnog inspektorata, dužnosti i ovlasti inspektora u svrhu zaštite javnog interesa i javnozdravstvenog interesa u provedbi propisa te prekršajnu odgovornost. Za obavljanje poslova iz djelokruga Državnog inspektorata ustrojavaju se središnji ured u Zagrebu, područni uredi i ispostave područnih ureda. Njegovim radom upravlja glavni državni inspektor kojega imenuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog predsjednika Vlade na vrijeme od pet godina.
Djelokrug Inspekcije rada
Inspektori rada u području radnih odnosa nadziru provedbu zakona i drugih propisa kojima su uređeni radni odnosi između radnika i poslodavaca te obavljaju inspekcijske poslove i u drugim upravnim područjima, kada je to propisano posebnim zakonom. Međutim, u skladu s odredbom članka 223. stavka 1. ZOR-a i odredbom članka 24. stavka 1. ZDI-ja, inspektori rada ne nadziru provedbu propisa kojima se uređuju radni odnosi između radnika i poslodavaca, kada je drugim zakonom propisano da te poslove obavlja neko drugo tijelo odnosno druge inspekcijske službe. Naime, više inspekcijskih službi kod nas obavlja nadzor primjene propisa o radnim odnosima, a to su primjerice Prosvjetna inspekcija, Upravna inspekcija, Agencija za civilno zrakoplovstvo - zrakoplovni inspektori, Agencija za sigurnost željezničkog prometa - željeznički inspektori, Porezna uprava i dr.
Inspekcijski poslovi podrazumijevaju obavljanje inspekcijskog nadzora provedbe zakona i drugih propisa kojima se uređuju:
− radni odnosi i zaštita na radu,
− obveza prijave, odjave i promjena tijekom osiguranja radnika na obvezno mirovinsko i obvezno zdravstveno osiguranje,
− odnosi između poslodavca i fizičke osobe koja s poslodavcem nema sklopljen ugovor o radu, ali u skladu s posebnim propisom kod njega obavlja određene aktivnosti odnosno poslove ili se nalazi na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa (osoba na sezonskom radu za obavljanje privremenih odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi; student i redoviti učenik srednjoškolske ustanove na radu kod poslodavca u skladu s posebnim propisima; osoba koja radi za vrijeme izdržavanja kazne zatvora ili odgojne mjere; osoba na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa i druga osoba koja s poslodavcem nema sklopljen ugovor o radu, ali kod njega u skladu s posebnim propisom obavlja određene poslove),
− obavljanje djelatnosti u vezi sa zapošljavanjem,
− ostvarivanje prednosti pri zapošljavanju hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, osoba s invaliditetom te mirnodopskih, vojnih i civilnih invalida rata i članova njihovih obitelji,
− obveze investitora, vlasnika, koncesionara i drugih osoba u provedbi zaštite na radu pri projektiranju i izvođenju radova,
− obavljanje i drugih inspekcijskih poslova sukladno posebnom zakonu.
Posebno pojačane aktivnosti usmjeravaju na nadzor:
1) nezakonitog (neprijavljenog) rada, tzv. „rada na crno“, ponajprije na provedbu propisa kojima se uređuje: obveza sklapanja ugovora o radu odnosno izdavanja pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu prije početka rada; obveza prijave radnika u propisanom roku nadležnim tijelima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja; te na utvrđivanje zakonitosti rada stranaca u Republici Hrvatskoj (na temelju dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada u slučajevima kada je to propisano),
2) isplate plaća, ponajprije utvrđivanje činjenica vezanih za isplatu zakonom propisane minimalne plaće te dostavljanje radnicima obračuna plaće, naknade plaće i otpremnine propisanog sadržaja odnosno obračuna dugovane, a neisplaćene plaće, naknade plaće i otpremnine propisanog sadržaja i u propisanom roku,
3) radnog vremena i odmora radnika, ponajprije provedbu odredbi o: rasporedu radnog vremena; prekovremenom radu; preraspodjeli radnog vremena; noćnom radu; radu u smjenama; skraćenom radnom vremenu te odredbi o korištenju prava na stanku, dnevni, tjedni i godišnji odmor, obvezu vođenja evidencije o radnicima i radnom vremenu,
4) propisa o poticanju zapošljavanja koji obuhvaćaju sezonsko zapošljavanje radnika u poljoprivredi i zakonitost zapošljavanja nezaposlenih osoba bez radnog iskustva ili dugotrajno nezaposlenih osoba, vezano za sklapanje ugovora o sezonskom radu za obavljanje privremenih odnosno povremenih poslova u poljoprivredi prije početka rada za svaki radni dan predajom i prihvatom vrijednosnog kupona te njegovim evidentiranjem na propisanom obrascu i za činjenicu otkazuju li poslodavci ugovore o radu za vrijeme trajanja olakšica koje su dobili za nezaposlene osobe,
5) zapošljavanja i rada maloljetnika,
6) rada agencija za privremeno zapošljavanje i nad korisnicima usluga agencija, koji se odnose na provedbu odredbi ZR-a kojima se uređuje ustupanje radnika agencije korisnicima, obveze korisnika prema ustupljenim radnicima, prava radnika koja proizlaze iz sporazuma o ustupanju, obveze agencije prema nadležnom ministarstvu za dostavljanje statističkih podataka o obavljanju poslova ustupanja,
7) rada upućenih radnika, posebice nakon transponiranja Direktive 2014/67/EU Europskog parlamenta i Vijeća o provedbi Direktive 96/71/EZ o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga i izmjeni Uredbe (EU) broj 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta („Uredba IMI“),
8) na temelju međunarodnih obveza inspekcije rada Državnog inspektorata i zahtjeva inspekcija rada zemalja članica, zaprimljenih putem sustava IMI ili na drugi način,
9) posredovanja pri zapošljavanju i dr.
Inspekcija rada obavlja i:
− inspekcijske nadzore povodom ozljeda osoba u prostorijama i na prostorima poslodavca,
− nadzor nad zakonitošću rada osoba ovlaštenih za obavljanje poslova zaštite na radu,
− poslove i inspekcijske nadzore provedbe propisa zaštite na radu u području gradnje u skladu s posebnim propisom o gradnji,
− inspekcijske poslove u vezi s provedbom drugih propisa kada je to propisano posebnim zakonom.
U području zaštite na radu, težište aktivnosti usmjereno je osobito na nadzor:
1) povodom ozljede na prostoru poslodavca,
2) povodom obavijesti poslodavca, ovlaštenika, povjerenika radnika za zaštitu na radu ili samog radnika o odbijanju rada zbog izravnog rizika za život i zdravlje uzrokovanog neprimjenom pravila zaštite na radu,
3) u području građenja,
4) povodom podnesaka radnika, povjerenika radnika za zaštitu na radu, radničkog vijeća, sindikata i drugih pravnih i fizičkih osoba o uočenim nezakonitostima u području zaštite na radu,
5) u području šumarstva,
6) povodom obavijesti Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje o utvrđenoj profesionalnoj bolesti i povodom obavijesti ordinacije medicine rada o osnovanoj sumnji u profesionalnu bolest radnika,
7) u području zdravstvene zaštite i socijalne skrbi i dr.
Inspekcija rada sudjeluje u radu Odbora viših inspektora rada Europske komisije, njegovih pododbora i stručnih tijela te provodi dogovorene zajedničke aktivnosti inspektora rada u državama članicama Europske unije. Nadalje, inspekcija rada upozorava stručnog nositelja pripreme propisa na nedostatke i probleme u provedbi propisa koje je ovlaštena nadzirati.
Pokretanje inspekcijskog nadzora
Općenito, inspekcijski nadzor predstavlja oblik kontrole nad zakonitošću rada i postupanja fizičkih i pravnih osoba. Radi se o iznimno širokom području određenom kao posao državne uprave, u kojem država, odnosno oni kojima je država prenijela javnu ovlast, osiguravaju da se svi koji obavljaju određene djelatnosti pridržavaju zakonskih odredaba koje reguliraju obavljanje te djelatnosti. Inspekcijski nadzor trebao bi, dakle, osigurati da se svi pridržavaju zakona i da svi korisnici određenih usluga dobiju što je moguće kvalitetniju i sigurniju uslugu.
Inspekcijski nadzor zadovoljava dvije svrhe:
- preventivnu - u kojoj su subjekti nadzora svjesni da mogu postati predmetom nadzora pa se stoga trude uskladiti svoje poslovanje sa odredbama zakona i podzakonskih propisa;
- represivnu - kada se utvrde određene nezakonitosti i/ili nepravilnosti, inspekcijska tijela poduzimaju određene mjere kako bi se stanje vratilo u stanje zakonitosti i/ili pravilnosti.
Sukladno odredbama ZDI-ja, inspektor provodi inspekcijski nadzor i pokreće postupak po službenoj dužnosti, a iznimno na zahtjev stranke, kada je to propisano posebnim zakonom. Zaprimljene predstavke u kojima su navedeni podaci o prijavitelju (ime i prezime te adresa stanovanja), a kojima se ukazuje na postupanja protivna propisima mogu se koristiti kao povod za obavljanje inspekcijskog nadzora.
Ako inspektor povodom zaprimljene predstavke obavi inspekcijski nadzor, podnositelja će u pisanom obliku obavijestiti o utvrđenom činjeničnom stanju i poduzetim mjerama. Ako prema sadržaju zaprimljene predstavke inspektor nije ovlašten obavljati inspekcijski nadzor, o tome će pisano obavijestiti podnositelja predstavke. Ako podnositelj predstavke ponovno podnese predstavku koja u odnosu na prethodno podnesenu ne sadrži nove odlučne činjenice, okolnosti ili dokaze u odnosu na one koje su već utvrđivane, podnositelja će se obavijestiti da je postupljeno po predstavci.
Prijava Inspekciji rada se može podnijeti poštom, elektroničkom poštom ili telefonom, s time da se telefonom ne može prijaviti povreda prava za utvrđivanje koje je bitna pisana i potpisana prijava. Nadalje, prijava se tijekom uredovnog radnog vremena može predati u pisarnici Središnjeg ureda, mjesno nadležnog područnog ureda ili ispostave Državnog inspektorata, ili se može osobno predati dežurnom inspektoru rada. Može se podnijeti i online prijava putem sljedeće poveznice: https://dirh.gov.hr/podnosenje-prijava/83.
Važno je naglasiti da je inspektor rada dužan u obavljanju inspekcijskih poslova čuvati identitet podnositelja predstavke. Iznimno od toga, inspektor odnosno drugi državni službenik nije dužan čuvati identitet podnositelja predstavke koji sudjeluje u postupku kao zainteresirana osoba radi zaštite svojih prava i pravnih interesa ako to po prirodi stvari nije moguće ili je tako propisano posebnim zakonom.
O početku obavljanja inspekcijskog nadzora inspektor može obavijestiti odgovornu osobu nadzirane pravne osobe i fizičku osobu, osim ako smatra da bi obavještavanje umanjilo učinkovitost provedbe inspekcijskog nadzora.
Nakon provedenog inspekcijskog nadzora, sastavlja se zapisnik u kojemu se nabrajaju utvrđene (eventualne) nepravilnosti. Nakon što se na zapisnik očituje subjekt nadzora, izriču se propisane nadzorne mjere koje je subjekt nadzora dužan izvršiti. Pretpostavka za primjenu kako upravne tako i kaznene mjere, potpuno je i istinito (točno) utvrđeno činjenično stanje. U postupku utvrđivanja činjeničnog stanja inspektoru su na raspolaganju sva sredstva prikladna za dokazivanje te, u tu svrhu, može pribaviti isprave, saslušati svjedoke, pribaviti nalaz i mišljenje vještaka i kako je navedeno obaviti očevid. Teret tog utvrđivanja, s obzirom na karakter inspekcijskog nadzora, je na inspektoru.
Dužnosti i ovlasti inspektora rada u provođenju inspekcijskog nadzora
Dužnosti i ovlasti inspektora rada propisane su putem zajedničkih odredbi člancima 53.-81. ZDI-ja, koje se primjenjuju na sve inspekcije. Inspektor je u obavljanju inspekcijskog nadzora samostalan te vodi postupak, donosi upravne akte i poduzima mjere u okviru prava, obveza i ovlasti utvrđenih ZDI-jem i/ili drugim propisima kojima je uređeno područje rada inspektora. Inspektor ne smije u neslužbene svrhe koristiti informacije, podatke ili saznanja koja ima ili su mu dostupna prilikom obavljanja poslova inspekcijskog nadzora niti smije koristiti i davati obavijesti, podatke ili saznanja za ostvarivanje bilo kakve imovinske ili druge koristi za sebe ili za drugu osobu.
Sukladno odredbama ZDI-ja, inspektor rada ima vrlo široke ovlasti, pa je tako ovlašten:
− fotografirati ili snimiti osobe, pregledati, fotografirati ili snimiti zgrade, objekte, poslovne prostorije i druge prostorije i prostore, luke, privremena radilišta, izvođenje radova, objekte namijenjene za rad s pripadajućim prostorima, prostorijama i instalacijama; stambene prostorije i prostore u kućanstvima ili stambene zgrade u kojima se obavlja djelatnost odnosno rad, proizvode, uređaje, opremu, sredstva rada, vozila, poslovne knjige, registre, evidencije, audio i video zapise, mrežne stranice, računalne programe, dokumente, ugovore, isprave i drugu poslovnu dokumentaciju koja omogućuje uvid u poslovanje pravne i fizičke osobe te obavljati i druge radnje u skladu s posebnim propisom,
− zatražiti i pregledati javnu ispravu na temelju koje se može provjeriti i utvrditi identitet osobe (osobna iskaznica, putovnica i sl.), a osoba koja podliježe nadzoru i/ili sudionik zatečen u nadzoru i/ili druga osoba zatečena na mjestu nadzora, na njegov zahtjev, dužna mu je takvu ispravu predočiti,
− uzimati izjave od predstavnika nadziranih pravnih, fizičkih osoba, kao i od sudionika zatečenih u nadzoru i/ili drugih osoba zatečenih na mjestu nadzora, svjedoka koji su na njegovo traženje dužni dati izjave s točnim pojedinostima važnim za utvrđenje činjenica u započetom inspekcijskom nadzoru,
− svi inspektori imaju ovlast u provedbi inspekcijskog nadzora prikupiti podatke koji se odnose na utvrđivanje identiteta osoba koje podliježe nadzoru i svih osoba zatečenih na mjestu nadzora te u slučaju sumnje u neke nezakonitosti o tim podacima obavijestiti inspektora rada,
− inspektori rada pri provedbi nadzora imaju ovlasti zatražiti dokumentaciju i podatke koji se odnose na nadzor općih uvjeta obavljanja djelatnosti te u slučaju sumnje u neke nezakonitosti o tim podacima obavijestiti nadležnog inspektora Državnog inspektorata,
− privremeno obustaviti poslovanje nadziranog objekta za vrijeme inspekcijskog nadzora ako inspektor ne bi mogao na drugi način obaviti inspekcijski nadzor ili utvrditi činjenično stanje,
− tražiti dostavu ili pripremu točnih i potpunih podataka, obavijesti i materijala koji su mu potrebni za obavljanje inspekcijskog nadzora,
− zatražiti pomoć policije ako se prilikom inspekcijskog nadzora odnosno izvršenja izvršnog akta pruži otpor ili se pružanje otpora može opravdano očekivati,
− izricati upravne mjere rješenjem,
− izricati novčane kazne i naplata takve kazne od prekršitelja (ako je povredom propisa počinjen prekršaj za koji prema prekršajnom odnosno drugom propisu može usmeno izreći i naplatiti novčanu kaznu na mjestu počinjenja prekršaja),
− izdati obvezni prekršajni nalog bez odgađanja, a najkasnije u roku od osam dana od dana završetka nadzora s utvrđenim činjenicama odlučnim za poduzimanje mjera (ako je povredom propisa počinjen prekršaj za koji je prema prekršajnom propisu dužan izdati obvezni prekršajni nalog),
− izdati prekršajni nalog odmah, a najkasnije u roku od osam dana od dana završetka nadzora s utvrđenim činjenicama odlučnim za poduzimanje mjera (ako je povredom propisa počinjen prekršaj za koji prema prekršajnom odnosno drugom propisu ne može izreći i naplatiti novčanu kaznu na mjestu počinjenja prekršaja niti je dužan izdati obvezni prekršajni nalog, ali bi prema prekršajnom propisu mogao izdati prekršajni nalog,
− podnijeti optužni prijedlog najkasnije u roku od 15 dana od dana završetka nadzora s utvrđenim činjenicama odlučnim za poduzimanje mjera (ako je povredom propisa počinjen prekršaj za koji prema prekršajnom odnosno drugom propisu ne može izreći i naplatiti novčanu kaznu na mjestu počinjenja prekršaja niti je dužan izdati obavezni prekršajni nalog ili nije izdao prekršajni nalog, iako ga je mogao izdati),
− podnijeti kaznenu prijavu najkasnije u roku od petnaest dana od dana završetka nadzora s utvrđenim činjenicama odlučnim za poduzimanje mjera (ako utvrdi postojanje osnovane sumnje da je povredom propisa počinjeno kazneno djelo),
− privremeno oduzeti, do donošenja pravomoćne odluke o prekršaju odnosno pravomoćne presude o počinjenom kaznenom djelu, dokumentaciju i predmete koji u prekršajnom ili kaznenom postupku mogu poslužiti kao dokaz.
Osim toga, odredbama ZOR-a određuje se kako je poslodavac dužan inspektoru rada na njegov zahtjev dostaviti podatke o radnicima i o radnom vremenu. Ako preraspodjela radnog vremena nije ugovorena i uređena kolektivnim ugovorom, odnosno sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, poslodavac je dužan utvrditi plan preraspodijeljenog radnog vremena s naznakom poslova i broja radnika uključenih u preraspodijeljeno radno vrijeme, te takav plan preraspodjele prethodno dostaviti inspektoru rada. Poslodavac je dužan najmanje svaka tri mjeseca obavijestiti radničko vijeće o rezultatima provedenih inspekcijskih nadzora u području rada i zaštite na radu. Prekršajnim odredbama ZOR-a propisane su novčane kazne koje se mogu izreći poslodavcu za kršenje navedenih obveza.
Odredbama članka 226. ZOR-a propisano da je u provedbi inspekcijskog nadzora u području rada inspektor ovlašten usmenim rješenjem izricati upravne mjere te je ovlašten usmenim rješenjem u zapisniku zabraniti određena postupanja poslodavca, kao što su rad maloljetnika, prekovremeni rad maloljetnika, noćni rad maloljetnika, prekovremeni rad trudnice i slično. Cilj takvih mjera je usklađenje zatečenog stanja s propisima i osiguravanje pravilne primjene zakona.
Ivan Vidas, struč. spec. oec.
Izvori:
