Uvod
Provedene sektorske studije od strane EUIPO-a koje su objavljene u vremenskom razdoblju između 2015. i 2018. godine zasebno su analizirale ukupno dvanaest sektora kako bi se kvantificirao ekonomski učinak krivotvorenja 2 u nekoliko sektora gospodarstva Europske unije. Od tada su dostupne nove informacije koje omogućuju razmatranje dodatnih aspekata krivotvorenja, poput trendova u zadržavanju krivotvorene robe, kao i povreda prava povezanih s krivotvorenjem.
Na temelju iste metodologije korištene u spomenutim studijama, studija koja je predmet razmatranja ovog članka, procjenjuje ekonomski učinak krivotvorenja na prodaju i zapošljavanje u ukupno tri sektora: sektor odjeće (uključujući obuću), sektor kozmetike i sektor igračaka.
U nastavku teksta, prikazuju se najvažniji rezultati i zaključci provedene studije.
Sektor odjeće i obuće
Kako proizlazi iz zaključaka predmetne studije, procjenjuje se da je sektor odjeće i obuće pod utjecajem krivotvorenja ovih proizvoda izgubio gotovo 12 milijardi eura prihoda kao godišnji prosjek u razdoblju između 2018. i 2021., što predstavlja 5,2 % prodaje odjeće na području Europske unije.
Kao posljedica gubitka prodaje zbog krivotvorina, industrija odjeće zapošljavala je 160.000 ljudi manje svake godine u istom razdoblju, a Njemačka i Italija su tržišta koja su najviše pogođena.
Sektor kozmetike
Tržište kozmetike Europske unije znatno je manje od tržišta odjeće i obuće te čini otprilike jednu trećinu tržišta. Procijenjena izgubljena prodaja kozmetike zbog krivotvorenja iznosi 3 milijarde eura, što odgovara 4,8% ukupne prodaje. Pri tome, kako proizlazi iz rezultata ove studije, Francuska kozmetička industrija najviše je pogođena i to s 800 milijuna eura godišnjeg gubitka prodaje. Nadalje, pod utjecajem krivotvorenja, procjenjuje se da je u ovom sektoru u referentnom vremenskom razdoblju izgubljeno gotovo 32.000 radnih mjesta.
Sektor igračaka
Sektor igračaka najmanji je od tri sektora analizirana u ovoj studiji, no ovaj sektor ima najveći omjer izgubljene prodaje zbog krivotvorenja. Rezultati pokazuju da on iznosi 8,7 %, što odgovara 1 milijardi EUR izgubljene prodaje te 3.600 manje zaposlenih u ovoj industriji. Njemačka industrija igračaka imala je jednu trećinu izgubljene prodaje zbog prisutnosti krivotvorenih igračaka u Europskoj uniji.
Zaključna razmatranja
Zbog izostanka službenih podataka o zakonitoj trgovini i zapošljavanju, kako proizlazi iz zaključaka studije, za pojedince države članice Europske unije nije moguće procijeniti apsolutne gubitke prihoda ili radnih mjesta uzrokovane nezakonitom trgovinom krivotvorene robe u promatranim sektorima odjeće i obuće, kozmetike te igračaka.
Gubici prodaje zbog krivotvorina kao udio u ukupnoj prodaji u svakom sektoru procjenjuju se na temelju modela koji otkrivaju koji od nekoliko pokazatelja krivotvorina utječe na trendove prodaje.
Međutim, može se zaključiti da što je veći postotak ispitanika koji se izjašnjavaju da su kupili krivotvorine u nekoj zemlji, to je veći omjer izgubljene prodaje zbog krivotvorina u sektorima odjeće i kozmetike. Također, što je veće zadržavanje odjeće i igračaka na granicama u državi članici, manji je gubitak prodaje zbog krivotvorenja. Usto, što je veći broj prijavljenih kaznenih djela vezanih uz zloupotrebu droga ili korupcije, to je veći utjecaj krivotvorenja u ova tri promatrana sektora. Konačno, što je veći postotak građana koji smatraju da je korupcija u porastu u posljednje tri godine, to je veći utjecaj krivotvorenja na industriju igračaka.
Maja Bilić Paulić, mag. iur.
IZVORI:
- Cjeloviti tekst studije “Ekonomski utjecaj krivotvorenja u sektorima odjeće, kozmetike i igračaka u Europskoj Uniji” na engleskom jeziku dostupna je na sljedećoj poveznici.^ 1 Opservatorij je osnovan kao dio Glavne uprave za unutarnje tržište i usluge Komisije u travnju 2009. pod nazivom Europski opservatorij za krivotvorenje i piratstvo. EUIPO, kao glavna agencija Europske unije posvećena isključivo pitanjima intelektualnog vlasništva, počeo je blisko surađivati s Opservatorijem prema Memorandumu o razumijevanju potpisanom u travnju 2011.
Nakon prijedloga Komisije, koji su podržali Europski parlament i Vijeće, Opservatorij je 5. lipnja 2012. u potpunosti povjeren EUIPO-u, ranije poznatom kao OHIM.
Uredbom o prijenosu Opservatorija na EUIPO preimenovana je u Europski opservatorij za povrede prava intelektualnog vlasništva. Prema ovoj Uredbi EUIPO mora financirati aktivnosti Opservatorija. Opservatorij će se oslanjati na stručnost, iskustvo i resurse EUIPO-a s ciljem da postane informacijsko središte par excellence.
Opservatorijem upravlja EUIPO, a organiziran je na sljedeći način:
* Područje operacija i projekata sastoji se od sljedećih službi, a svakom upravlja voditelj službe:Krivotvorenim proizvodom u ovom kontekstu smatra se svaki onaj proizvod, uključujući i njegovu ambalažu, koji je bez odobrenja nositelja prava na žig (engl. trademark, u razgovornom jeziku brend, robna marka, zaštitni znak) označen jednakim žigom ili žigom koji se od njega bitno ne razlikuje, i koji time povrjeđuje prava nositelja toga žiga.
