Od 2008. godine u primjeni je jedinstveni Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi koji uređuje osnovnoškolski i srednjoškolski sustav koji je do tada bio uređen samostalnim zakonima. Važeći Zakon je mijenjan i dopunjavan više puta jer su određena normativna rješenja trebalo uskladiti na razini dvaju sustava koji se s obzirom na dob učenika kojima se propisuje specifičnost sustava bitno razlikuju, a dio odredbi trebalo je urediti prema istim propisima na razini državama Europske unije.
U Republici Hrvatskoj sustav osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja uređen je Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“, br. 87/08., 86/09., 92/10., 105/10. - ispravak, 90/11., 16/12., 86/12., 126/12. - pročišćeni tekst, 94/13., 152/14., 7/17., 68/18., 98/19., 64/20. i 151/22.), Državnim pedagoškim standardom osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja („Narodne novine“, br. 63/08. i 90/10.) te Državnim pedagoškim standardom srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja („Narodne novine“, br. 63/08. i 90/10.) i Odlukom o donošenju Mreže osnovnih i srednjih škola, učeničkih domova i programa obrazovanja („Narodne novine“, br. 70/11., 62/17. i 86/18.).
Reformske promjene
Dana 15. prosinca 2023. u Hrvatskom saboru izglasane su nove izmjene i dopune Zakona s ciljem rješavanja nedostataka koji su uočeni u praksi kao i zbog reformskih procesa predviđenih odredbama iz Nacionalne razvojne strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine („Narodne novine“, broj 13/21.), kao i s Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021. - 2026. i Nacionalnim planom razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine (Narodne novine“, broj 13/21.), koji predviđaju strukturnu reformu i modernizaciju sustava odgoja i obrazovanja kako bi se svim učenicima omogućio pristup kvalitetnom i učinkovitom sustavu odgoja i obrazovanja te osigurala veća zapošljivost pojedinaca s kvalifikacijama na svim razinama obrazovanja.
Stoga su Nacionalnom razvojnom strategijom kao i Nacionalnim planom oporavka i otpornosti predviđena značajna financijska ulaganja od 2 milijarde eura za modernizaciju sustava odgoja i obrazovanja.
Novele Zakona
U tom kontekstu, glavni cilj novela Zakona je svim učenicima u Republici Hrvatskoj omogućiti jednake šanse za osobni razvoj i pristup kvalitetnom i učinkovitom sustavu odgoja i obrazovanja, a samim time i višu razinu usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda. Kako bi se navedeno postiglo do 2027. godine potrebno je infrastrukturno ulaganje i stvaranje preduvjeta za rad osnovnih škola u jednoj smjeni.
Naime, prema podacima iz službene baze podataka („Školski e-Rudnik“) Ministarstva znanosti i obrazovanja oko 60 % učenika zbog nedostatnih infrastrukturnih uvjeta pohađa osnovne škole koje rade u dvije ili tri smjene što predstavlja organizacijski problem za produljenje boravka učenika u osnovnoj školi na nacionalnoj razini.
Dakle, nakon što se stvore uvjeti na razini cijele Hrvatske, od rujna 2027. godine omogućava se produljenje boravka učenika u osnovnoj školi i to povećanjem broja obveznih i izbornih sati te uvođenjem potpomognutoga i obogaćenog učenja koje će učenici osnovnih škola obvezno pohađati s ciljem postizanja više razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda.
Program potpomognutog i obogaćenog učenja sastoji se od obveznog i izbornog dijela. Obvezni dio bit će obvezan za sve učenike osnovne škole, a u izborni dio učenici će se uključivati na prijedlog učitelja ili na temelju osobnog odabira.
Nadalje, uvodi se mogućnost osnivačima školskih ustanova da samostalno utvrđuju upisna područja osnovnih škola koja su do sada bila propisana mrežom školskih ustanova. Na ovaj će se način upisna područja brže racionalizirati i optimizirati te usklađivati s trenutačnim potrebama učenika, što će omogućiti brži prelazak škola u jednu smjenu.
Također, novelama Zakona omogućava se da školska ustanova koja je osnovana na temelju međunarodnih sporazuma/ugovora i bilateralnih ugovora/sporazuma između Republike Hrvatske i partnerske zemlje i drugih međunarodnih akata drukčije od odredbi važećeg Zakona svojim aktima uredi organizaciju rada škole, njezino upravljanje, praćenje i ocjenjivanje učeničkih postignuća te vrstu i razinu obrazovanja za zasnivanje radnog odnosa učitelja ili nastavnika.
Budući da Republika Hrvatska kao punopravna članica Europske unije sudjeluje u upravljanju i radu Europskih škola, izmjenama Zakona omogućava se upućivanje odgojno obrazovnih radnika na rad u Europske škole.
Vezano uz navedeno, postojeće odredbe Zakona koje reguliraju pravo povratka na rad u školsku ustanovu osoba izabranih za rad u hrvatskoj nastavi u inozemstvu ili za lektore hrvatskoga jezika i književnosti potrebno je dopuniti na način da se pravo povratka na rad omogućuje i osobama upućenima na rad u Europske škole, a koje imaju zasnovan radni odnos na puno neodređeno vrijeme, sukladno sporazumu između radnika i poslodavca.
Kako bi se u školama osigurao što veći broj stručnih radnika, osobito u deficitarnim strukama, omogućava se mogućnost zapošljavanja stručnih učitelja i nastavnika do 67. godine života na određeno vrijeme te mogućnost zapošljavanja korisnika državne stipendije Ministarstva za STEM nastavničke studijske programe koji su, sukladno uvjetima stipendiranja, preuzeli obavezu rada u školi.
Radi modernizacije i digitalizacije sustava te administrativnog rasterećenja roditelja, uvodi se mogućnost upisa u osnovne škole elektroničkim putem što će pridonijeti bržem, dostupnijem i jednostavnijem upisu djece, kao i omogućavanje ispričavanja izostanaka učenika putem e-Dnevnika.
Također, s obzirom na to da su matične knjige škola digitalizirane u elektroničku bazu podataka „e-Matica“ te je već duže vrijeme obveza voditi je u digitalnom obliku, usporedno s onom u fizičkom obliku, novelama Zakona prestaje obveza škola da se matična knjiga vodi u fizičkom obliku. Isto tako, spomenica osnovne škole koja se do sada obvezno vodila za svaku školsku godinu može se voditi i nadalje, ali novelama Zakona također više nije obvezna dokumentacija osnovne škole, što predstavlja veliko administrativno rasterećenje radnika osnovnoškolske ustanove
Nadalje, kako bi se osigurala viša razina zaštite prava djece u školama, uvodi se mogućnost ravnateljima škola da privremeno udalje s radnog mjesta osobu za koju saznaju da je protiv nje podnesena kaznena prijava za neko od djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta.
Također, dodatno se uređuju odredbe vezane uz provedbu nastave u kući za djecu s teškoćama koja će se moći organizirati i na prijedlog liječnika školske medicine, što do sada nije bilo moguće s ciljem omogućavanja prava na obrazovanje učenika s većim motoričkim teškoćama ili kroničnim bolestima koji ne mogu polaziti nastavu u školi dosadašnje odredbe Zakona omogućavale su provedbu nastave u kući, odnosno u zdravstvenoj ustanovi, međutim nije bilo mogućnosti da takvu nastavu predloži liječnik školske medicine. Novelama Zakona nastava u kući može se organizirati na prijedlog liječnika školske medicine te se može provoditi kontaktno kao i do sada ili nastavom na daljinu uz odobrenje Ministarstva.
Dakle, zbog mogućih izvanrednih situacija koje mogu utjecati na redovito održavanje odgojno obrazovnog procesa, sada je novelama Zakona omogućena organizacija nastave na daljinu koja u važećem Zakonu nije postojala kao mogućnost provođenja.
Tatjana MARTINOVIĆ, dipl.iur.
Predstojnica Ureda potpredsjednika Hrvatskoga sabora
