"Više od 4000 djece dobilo je odgodu upisa u školu. Klinci zumiraju prstima po slikovnici i pokazuju potpuno nespremnost da upišu prvi razred", rekao je Miletić na konferenciji za novinare posvećenoj "opasnom ekranizmu" među djecom, a koju je održao u privremenom sjedištu Sabora. Na tisuće djece u Hrvatskoj ima problem s motorikom, govorom, emocionalnom nezrelošću i teškoćama u razvoju, ne znaju držati olovku, kazao je, a kao uzrok istaknuo "prekomjereno korištenje mobitela i laptopa", ali i loše uvjete rada u vrtićima u kojima rade nestručne zamjene - od ekonoma do profesora engleskog ili likovnog. "Roditeljima je puno lakše gurnuti djetetu mobitel u ruke da se zabavlja i umiri negoli da se sami posvete", ocijenio je.
Iznio je i rezultate prvog nacionalnog istraživanja o predškolskoj djeci pred malim ekranima u Hrvatskoj koje su proveli Poliklinika za zaštitu djece Grada Zagreba i Hrabri telefon. Miletić upozorava na poražavajuće rezultate - 79 posto djece mlađe od dvije godine već koristi mobitele. Gotovo 60 posto roditelja daju djeci u ruke mobitele da se igraju. Govoreći o stanju u predškolskim ustanovama, upozorio je da je sustav u kolapsu na način da se i "u privatnim vrtićima zna dogoditi da ulete kozmetičari kao zamjene".
Radna skupina resornog ministarstva, upozorio je, objavila je novi kurikulum i u potpunosti zanemarila znanstvene argumente više od 3000 potpisanih ljudi iz sustava, među kojima su savjetnici i profesori s fakulteta. "Nema uopće istraživanja o potrebama u sustavu ranog predškolskog obrazovanja, nema nikakve potvrdne prakse za ovo što su ljudi Ministarstva pripremili", istaknuo je. Miletić ističe da je potrebno poboljšati uvjete rada odgajatelja u vrtiću, jer osnivači "koriste rupe u zakonu" pa u mnogim gradovima nemaju plaću puno veću od 1000 eura. "To je velika sramota. Koliko košta ulaganje u našu djecu? U znanje i zdravlje naše djece? Pa ne mogu sve odgojiteljice ići raditi u Sinj kod Mira Bulja?", primijetio je. Predložio je i da se izradi plan i program obaveznih radionica za predškolsku djecu te da se plaća odgojitelja financira iz državnog proračuna na način kako je to propisano i za plaće učitelja i profesora u osnovnim i srednjim školama. Oštro se usprotivio i praksi da se višak učitelja koji ne mogu pronaći posao u osnovnoj školi "trpa u vrtiće".
