Doplatak za djecu u Republici Hrvatskoj ima obilježje novčane potpore u svrhu uzdržavanja i odgoja djece. Zakon o doplatku za djecu u primjeni je od 2001. godine, te se temelji na načelu socijalne osjetljivosti - pružanju potpore korisnicima s uzdržavanom djecom kojima prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva, ostvaren u prethodnoj godini, ne prelazi iznos od 70 % proračunske osnovice (trenutno 309,01 eura).
S obzirom na izražene negativne demografske trendove u Republici Hrvatskoj neophodno je poduzeti mjere prije svega financijske naravi radi povećanja nataliteta u Republici Hrvatskoj, te dodatnog osnaživanja obitelji i pružanja potpore za uzdržavanje i odgoj djece.
U tu svrhu, zakonodavac je pristupio izmjenama postojećeg Zakona o doplatku za djecu, koji će donijeti značajnije novine, a o kojima će biti više riječi u nastavku teksta.
Prijeboj potraživanja s osnove nepripadne isplate doplatka za djecu
Omogućiti će se ovrha na primanjima po osnovi doplatka za djecu samo radi naplate nepripadno isplaćenog doplatka za djecu, ali ne i radi naplate drugih vrsta tražbina. Potreba uvođenja odredbe o prijeboju proizlazi radi provedbe Uredbe (EZ) br. 883/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti (skraćeno: Osnovna uredba) i Uredbe (EZ) br. 987/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. (skraćeno: Provedbena uredba) kojima se uređuje postupak povrata preplaćenih iznosa obiteljskog davanja u slučajevima kada je obiteljska davanja isplaćivala ustanova u državi članici za koju se u konačnici utvrdi da nije bila nadležna. Ako je ustanova u državi članici određenoj osobi nepripadno isplatila obiteljsko davanje ili je isplatila više od iznosa kojeg je bila dužna isplatiti može od države članice koja je primarno nadležna za isplatu zatražiti povrat preplaćenog davanja u skladu s postupkom utvrđenim u članku 73. Uredbe 987/2009. Ustanova za koju je utvrđeno da je nadležna za isplatu davanja oduzima iznos s naslova privremene isplate od tekućih isplata, u skladu s uvjetima i ograničenjima koji se primjenjuju na tu vrstu postupka prijeboja prema zakonodavstvu koje primjenjuje, te oduzeti iznos bez odlaganja doznačuje ustanovi koja je privremeno isplaćivala novčana davanja.
Dohodovni cenzus
Mijenjati će se dohodovni cenzus kao uvjet za ostvarivanje prava na doplatak za djecu na način da se određuje da pravo na doplatak za djecu korisnik stječe pod uvjetom da mu ukupni dohodak ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini po članu kućanstva mjesečno ne prelazi 140 % proračunske osnovice (umjesto sadašnjih 70% proračunske osnovice).
Ujedno, mijenjati će se i dohodovni cenzusitemeljem kojih se utvrđuje pojedinačni iznos doplatka za djecu (cenzusne grupe), definiranje većeg broja dohodovnih razreda (povećanje broja cenzusnih grupa sa sadašnjih tri na pet), s ciljem pravednije raspodjele doplatka za djecu.
Prema tome, definirati će se pet cenzusnih grupa s pripadajućim svotama doplatka kako slijedi:
Na taj način proširiti će se krug potencijalnih korisnika doplatka za djecu, a time i djece za koju se ostvaruje pravo na doplatak za djecu. Prema preliminarnoj procjeni Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje očekuje se da bi po novim zakonskim izmjenama, prosječan broj korisnika koji bi mogli ispunjavati uvjete za ostvarivanje prava na doplatak za djecu iznosio približno do 271.281 korisnik i to za prosječan broj djece do približno 511.928 djeteta.
Uzimajući u obzir navedeno, sva kućanstva s dohotkom do 618 eura po članu moći će ostvariti pravo na doplatak za djecu, s tim da će se povećati svota doplatka za djecu u rasponu od 30,90 eura do 61,80 eura. Pronatalitetni dodatak za treće i četvrto dijete i dalje će iznositi 66 eura.
Za korisnike koji pravo ostvaruju prema članku 122. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (za dijete smrtno stradalog ili nestalog hrvatskog branitelja), svota doplatka i nadalje će se određivati u najvišem predviđenom iznosu, neovisno o ukupno ostvarenom dohotku kućanstva, te će iznositi 77,25 eura.
Stjecanje bez osnove
Korisnik doplatka za djecu koji je primio doplatak za djecu koji mu ne pripada, dužan ga je na zahtjev Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (u nastavku teksta: Zavod) vratiti Zavodu zbog stjecanja bez osnove (u nastavku teksta: nepripadna isplata).
Zavod rješenjem u upravnom postupku po službenoj dužnosti utvrđuje iznos nepripadno isplaćenih sredstava i razdoblje na koje se nepripadna isplata odnosi. Također, rješenje mora sadržavati i rok u kojem korisnik koji je primio nepripadno isplaćena sredstva može dobrovoljno ispuniti obvezu povrata nepripadno isplaćenih sredstava uplatom na račun državnog proračuna.
Treba istaknuti da je izvršno rješenje o nepripadnoj isplati doneseno u upravnom postupku ovršna isprava u skladu s propisima o ovrsi.
Zavod će moći potraživanje s osnove nepripadne isplate namiriti i prijebojem iz pripadajućih dospjelih, a neisplaćenih svota doplatka za djecu.
Zastara
Pravo Zavoda na utvrđivanje nepripadne isplate i pravo na povrat nepripadne isplate zastarijevat će za pet godina računajući od dana kada je zastara počela teći.
Zastara prava na utvrđivanje nepripadne isplate počinje teći prvoga dana nakon isteka godine u kojoj je Zavod saznao za nepripadnu isplatu, odnosno za osobu primatelja nepripadne isplate. Dok zastara prava na povrat nepripadne isplate počinje teći od pravomoćnosti rješenja kojim je utvrđena nepripadna isplata.
Tijek zastare prava na utvrđivanje i prava na povrat nepripadne isplate, te prava na naplatu kamata i troškova postupka naplate, prekida se svakim službenim aktom Zavoda radi utvrđivanja ili povrata nepripadne isplate, te naplate kamata i troškova postupka naplate, a koji je dostavljen obvezniku povrata.
Na nepripadnu isplatu, odnosno stjecanje bez osnove primjenjivati će se odgovarajuće odredbe propisa kojim se uređuju obvezni odnosi, odnosno Zakona o obveznim odnosima ako nisu u suprotnosti s odredbama Zakona o doplatku za djecu.
Suradnja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i Hrvatske pošte
Zavod će moći ugovoriti s Hrvatskom poštom obavljanje poslova zaprimanja zahtjeva i dokumentacije u vezi s rješavanjem o pravu na doplatak za djecu. Potreba za izmjenom zakonske odredbe proizlazi radi usklađivanja s digitalizacijom sustava ostvarivanja prava na doplatak za djecu, uzimajući u obzir činjenicu da se zahtjevi za priznanje prava na doplatak za djecu mogu podnijeti i elektroničkim putem unutar sustava e-građani. Upravni postupci o pravu na doplatak za djecu se unutar Zavoda u najvećem broju slučajeva, vode u digitalnom obliku, unutar elektroničkog sustava upravljanja dokumentacijom. Zbog toga, već nakon podnošenja e-zahtjeva moguće je prosljeđivanje e-zahtjeva u rad bilo kojoj područnoj ustrojstvenoj jedinici Zavoda. Na taj način omogućit će se ravnomjerno raspoređivanje poslova ovisno o broju podnesenih zahtjeva i broju djelatnika po područnim ustrojstvenim jedinicama, a što će značajno utjecati na ažurnost Zavoda u rješavanju o pravu na doplatak za djecu.
Ostale odredbe
Ako roditelji ne postignu sporazum koji će od njih ostvarivati pravo na doplatak za djecu, pravo na doplatak za djecu ostvarivati će roditelj kod kojeg dijete ima prijavljeno prebivalište.
Stupanjem djeteta u brak, prestaje pravo na doplatak za djecu za to dijete. Ako brak djeteta bude razveden, tada će korisnik moći ostvariti pravo na doplatak za djecu za to dijete ako su ispunjeni propisani zakonski uvjeti.
Za dijete koje se školuje u skladu s posebnim propisima o školovanju djece s teškoćama u razvoju, doplatak za djecu pripadati će i nakon navršene određene životne dobi, odnosno najduže do 21. godine života.
Nadležno tijelo socijalne skrbi dužno je izvijestiti Zavod u roku od 15 dana od saznanja da korisnik doplatak za djecu ne koristi za uzdržavanje i odgoj djece. Ako se utvrdi da korisnik doplatak za djecu ne koristi za uzdržavanje i odgoj djece, tada će nadležno tijelo socijalne skrbi
donijeti odluku o imenovanju posebnog skrbnika za isplatu doplatka za djecu i o tome izvijestiti Zavod.
Prijelazna rješenja
Postupci za ostvarivanje prava na doplatak za djecu, pokrenuti do 31. prosinca 2023. godine koji su u tijeku, dovršit će se prema odredbama Zakona o doplatku za djecu (Narodne novine, br. 94/01., 138/06., 107/07., 37/08. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 61/11., 112/12., 82/15. i 58/18.). Dok će se zahtjevi za ostvarivanje prava na doplatak za djecu podneseni u razdoblju od 1. siječnja do 29. veljače 2024. godine, riješit prema odredbama novog Zakona o doplatku za djecu.
U konačnici, očekuje se da će nove izmjene Zakona o doplatku za djecu pridonijeti pravilnoj, dosljednoj i jedinstvenoj primjeni u pogledu prava iz sustava doplatka za djecu, te će stupiti na snagu 1. ožujka 2024. godine.
Iako će novim izmjenama Zakona o doplatku za djecu biti napravljen pozitivan pomak u sustavu doplatka za djecu, prostora za daljnjim poboljšanjima itekako ima. Naime, potrebno je stvoriti preduvjete kojim bi se omogućio univerzalan doplatak za svu djecu u Republici Hrvatskoj, te nadasve podigla visina doplatka za djecu po uzoru na druge razvijenije države članice Europske unije poput Njemačke, Austrije… Uspoređujući visine doplatka za djecu u drugim državama članicama može se doći do zaključka da će unatoč najavljenom povećanju svote doplatka za djecu u 2024. godini, iznos doplatka za djecu i dalje biti ispod prosjeka Europske unije.
Bernard Iljazović
