Ovršni postupak i postupak osiguranja
Ovršnim zakonom (NN 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, dalje u tekstu: Zakon) uređuje se postupak po kojemu sudovi i javni bilježnici provode prisilno ostvarenje tražbina na temelju ovršnih i vjerodostojnih isprava (ovršni postupak) te postupak po kojemu sudovi i javni bilježnici provode osiguranje tražbina (postupak osiguranja), ako posebnim zakonom nije drukčije određeno.
Također, Zakonom se uređuju i materijalnopravni odnosi koji se zasnivaju na temelju ovršnih postupaka i postupaka osiguranja.
Proces namirenja dugova može biti izazovan za sve uključene strane. Ovršni postupak pokreće se prijedlogom ovrhovoditelja, a postupak osiguranja prijedlogom predlagatelja osiguranja.
Kad je zakonom određeno tijelo ili osoba koja nije nositelj određene tražbine ovlaštena pokrenuti postupak radi njegova ostvarenja ili osiguranja, to tijelo, odnosno osoba imaju u postupku položaj ovrhovoditelja, odnosno predlagatelja osiguranja.
Ovršni postupak i postupak osiguranja pokreću se i po službenoj dužnosti kad je to zakonom izrijekom određeno.
Ako je postupak pokrenut prijedlogom nekoga tijela ili osobe koja nije nositelj tražbine, odnosno po službenoj dužnosti, radi ostvarenja ili osiguranja tražbine određene osobe, ta osoba može u postupku sudjelovati s ovlastima ovrhovoditelja, odnosno predlagatelja osiguranja, ali ne može poduzimati radnje koje bi sprječavale provedbu postupka pokrenutoga po prijedlogu određenoga tijela ili osobe, odnosno po službenoj dužnosti.
Ako tijelo ili osoba odluče povući prijedlog kojim je postupak pokrenut, odnosno ako sud odluči obustaviti postupak pokrenut po službenoj dužnosti, osoba radi čije je tražbine postupak pokrenut može preuzeti vođenje postupka. Izjavu o preuzimanju postupka ta osoba mora dati u roku od petnaest dana od dana kad joj je dostavljena obavijest o povlačenju prijedloga odnosno o namjeri da se postupak obustavi.
Kad su po zakonu neko tijelo ili osoba dužni dostaviti sudu određenu ovršnu ispravu ili ga na drugi način obavijestiti o postojanju razloga za pokretanje ovršnoga postupka ili postupka osiguranja po službenoj dužnosti, oni u tim postupcima nemaju položaj stranke.
Sredstva ovrhe i osiguranja su ovršne radnje, odnosno radnje osiguranja ili sustav takvih radnji kojima se po zakonu tražbina prisilno ostvaruje ili osigurava. Predmet ovrhe i osiguranja su stvari i prava na kojima se po zakonu može provesti ovrha radi ostvarenja tražbine ili njezina osiguranja.
Ovršne radnje ili radnje osiguranja mogu se neposredno provesti i protiv ovršenika, protivnika osiguranja i drugih osoba u skladu s Zakonom.
Predmet ovrhe ne mogu biti stvari izvan prometa, kao ni druge stvari za koje je to posebnim zakonom određeno. Također, predmet ovrhe ne mogu biti tražbine po osnovi poreza i drugih pristojbi.
Nadalje, predmet ovrhe ne mogu biti objekti, oružje i oprema namijenjeni obrani te oprema i objekti namijenjeni radu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravosudnih tijela.
Može li neka stvar ili neko pravo biti predmet ovrhe, odnosno je li ovrha na nekoj stvari ili pravu ograničena, ocjenjuje se s obzirom na okolnosti koje su postojale u vrijeme podnošenja ovršnoga prijedloga, ako Zakonom nije drukčije izrijekom određeno.
Sud određuje ovrhu, odnosno osiguranje onim sredstvom i na onim predmetima koji su navedeni u ovršnom prijedlogu, odnosno prijedlogu za osiguranje.
Ako je predloženo više sredstava ili više predmeta ovrhe, odnosno osiguranja, sud će, na prijedlog ovršenika, odnosno protivnika osiguranja, ograničiti ovrhu, odnosno osiguranje samo na neka od tih sredstava, odnosno predmeta, ako su dovoljni za ostvarenje ili osiguranje tražbine.
Ako se pravomoćno rješenje o ovrsi određenim sredstvom ili na određenom predmetu ne može provesti, ovrhovoditelj može radi namirenja iste tražbine predložiti novo sredstvo ili predmet ovrhe. U tom slučaju sud će donijeti novo rješenje o ovrsi i nastaviti ovrhu na temelju toga rješenja.
Ovrha određena prijašnjim rješenjem o ovrsi obustavit će se ako ovrhovoditelj povuče ovršni prijedlog u povodu kojega je ona određena ili ako za to budu ispunjeni drugi zakonom predviđeni razlozi.
Ako ovrhovoditelj u roku od dva mjeseca od obavijesti suda o nemogućnosti provedbe ovrhe ne podnese prijedlog, ovrha će se obustaviti.
Smatrat će se da se ovrha ne može provesti ako na računima ovršenika nema novčanih sredstava potrebnih za naplatu tražbine ovrhovoditelja određene pravomoćnim rješenjem o ovrsi na novčanoj tražbini po računu. Ako ovrhovoditelj predloži novo sredstvo ili predmet ovrhe, a ne povuče ovršni prijedlog ili nisu ispunjeni drugi zakonom predviđeni razlozi za obustavu ovrhe, pravomoćno rješenje o ovrsi na novčanoj tražbini po računu ostaje upisano u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje.
Žalba protiv novoga rješenja o ovrsi ne može se izjaviti iz razloga zbog kojih se mogla izjaviti protiv prijašnjeg rješenja o ovrsi. Žalba nakon proteka roka protiv novoga rješenja o ovrsi može se podnijeti samo ako su razlozi zbog kojih se podnosi nastali nakon vremena kad se više nisu mogli iznijeti u roku za žalbu protiv prethodnoga rješenja o ovrsi.
Glede sudskih pristojbi, prijedlog i rješenje o ovrsi ne smatraju se novim prijedlogom i rješenjem.
Određivanje ovrhe novim sredstvom ili na novom predmetu te njezina provedba smatrat će se prigodom vrednovanja obujma sudačkoga rada novim ovršnim predmetom.
Pri provedbi ovrhe i osiguranja pazit će se na dostojanstvo ovršenika, odnosno protivnika osiguranja te na to da ovrha, odnosno osiguranje za njega budu što manje nepovoljni.
U ovršnom postupku i postupku osiguranja sud postupa na temelju podnesaka i drugih pismena.
U slučaju prekida ovršnoga postupka ili postupka osiguranja sud će, na prijedlog stranke ili po službenoj dužnosti, ako je to potrebno radi zaštite prava i interesa koje od stranaka, postaviti privremenoga zastupnika stranci u odnosu na koju je nastao razlog zbog kojega je došlo do prekida, a postupak će nastaviti i prije nego što taj razlog prestane.
U ovršnom postupku i postupku osiguranja sud je dužan postupati hitno. Sud je dužan predmete uzimati u rad redom kako ih je primio, osim ako priroda tražbine ili posebne okolnosti ne zahtijevaju da se postupi drukčije.
Troškove postupka u svezi s određivanjem i provedbom ovrhe i osiguranja prethodno snosi ovrhovoditelj, odnosno predlagatelj osiguranja. Ovrhovoditelj, odnosno predlagatelj osiguranja dužan je troškove postupka predujmiti u roku koji sud odredi. Sud će obustaviti ovrhu, odnosno osiguranje ako troškovi ne budu predujmljeni u tomu roku, a bez toga se ovrha ili osiguranje ne mogu provesti. Ako u roku ne budu predujmljeni troškovi o kojima ovisi poduzimanje neke radnje o kojoj ne ovisi provedba ovrhe, ta se radnja neće provesti.
Troškove postupka koji je sud pokrenuo po službenoj dužnosti prethodno predujmljuje sud iz svojih sredstava.
Ovršenik, odnosno protivnik osiguranja dužni su ovrhovoditelju, odnosno predlagatelju osiguranja naknaditi troškove koji su bili potrebni za ovrhu ili osiguranje.
Ovrha
Postupak ovrhe pokreće ovrhovoditelj prijedlogom ili po službenoj dužnosti na temelju ovršne ili vjerodostojne isprave.
Ovrha je postupak prisilnog ostvarivanja tražbina temeljem ovršnih i vjerodostojnih isprava kojega provode sudovi i javni bilježnici.
Postupak ovrhe pokreće ovrhovoditelj prijedlogom ili po službenoj dužnosti (kada je to određeno zakonom) na temelju:
− ovršne isprave (podnosi se sudu),
− vjerodostojne isprave (podnosi se javnom bilježniku).
Ovrhovoditelj može prijedlog za ovrhu podnijeti i Financijskoj agenciji (FINA) kada se radi o izravnoj naplati na temelju ovršne isprave samo onda kada se radi o ovrsi na novčanoj tražbini ovršenika.
Kome će ovrhovoditelj podnijeti prijedlog za ovrhu ili zahtjev za izravnu naplatu (sudu, javnom bilježniku ili FINA-i), ovisi o vrsti isprave na temelju koje se pokreće ovrha i predmetu ovrhe.
Ovršne isprave su:
− ovršna sudska odluka (npr. presuda) i ovršna sudska nagodba,
− ovršna nagodba iz članka 186.a Zakona o parničnom postupku (nagodba sklopljena s državnim odvjetništvom Republike Hrvatske u povodu zahtjeva za mirno rješenje spora protiv Republike Hrvatske),
− ovršna odluka arbitražnog suda,
− ovršna odluka donesena u upravnom postupku i ovršna nagodba sklopljena u upravnom postupku ako glase na ispunjenje novčane obveze, ako zakonom nije drukčije uređeno,
− ovršna javnobilježnička odluka i ovršna javnobilježnička isprava,
− nagodba sklopljena u postupku pred sudovima časti pri komorama u Republici Hrvatskoj te nagodba sklopljena u postupku mirenja u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje postupak mirenja,
− druga isprava koja je zakonom određena kao ovršna isprava.
Vjerodostojne isprave su:
− račun (računom se smatra i obračun kamata),
− mjenica i ček s protestom i povratnim računima kad je to potrebno za zasnivanje tražbine,
− javna isprava,
− izvadak iz poslovnih knjiga,
− po zakonu ovjerovljena privatna isprava te isprava koja se po posebnim propisima smatra javnom ispravom.
Predmet ovrhe mogu biti stvari i prava na kojima se po zakonu može provesti ovrha radi ostvarenja tražbine:
− imovina ovršenika (novac, nekretnine, pokretnine, vrijednosni papiri, udjeli u trgovačkom društvu itd.),
− neko ovrhovoditeljevo neimovinsko pravo (predaja i isporuka pokretnine itd.).
Izbor predmeta ovrhe je na ovrhovoditelju.
Ne mogu biti predmet ovrhe poljoprivredno zemljište i gospodarske zgrade poljodjelca te nekretnine za koje je posebnim zakonom određeno da se na njima ne može provesti ovrha, u opsegu propisanim zakonom, kao ni druge stvari za koje je to Ovršnim zakonom ili posebnim zakonom određeno.
Ovršenik ima pravo na pravni lijek:
− žalbu protiv sudskog rješenja o ovrsi na temelju ovršne isprave. Pravodobna i dopuštena žalba ne odgađa provedbu ovrhe,
− prigovor protiv javnobilježničkog rješenja na temelju vjerodostojne isprave. Pravodobni, obrazloženi i dopušteni prigovor protiv javnobilježničkog rješenja na temelju vjerodostojne isprave odgađa provedbu ovrhe te se postupak nastavlja pred sudom. Ako prigovor nije obrazložen, sud će ga odbaciti kao nepotpun, ne pozivajući ovršenika da ga dopuni ili ispravi.
Troškove u svezi s određivanjem i provedbom ovrhe prethodno snosi ovrhovoditelj. Ovršenik je dužan ovrhovoditelju naknaditi troškove koji su bili potrebni za ovrhu.
Troškove koji su ovršeniku neosnovano prouzročeni dužan je nadoknaditi ovrhovoditelj. Postupak ovrhe smatra se dovršenim pravomoćnošću odluke o odbacivanju ili odbijanju ovršnoga prijedloga, provedbom ovršne radnje kojom se ovrha dovršava ili obustavom ovrhe.
Predvidivi troškovi ovrhe su, primjerice, troškovi izdavanja potvrde o pravomoćnosti i ovršnosti (3,98 EUR / 30 kuna bez PDV-a) ili troškovi za pribavljanje potvrde o pravomoćnosti i ovršnosti po odvjetniku (33,18 EUR / 250 kuna bez PDV-a). Ako ovršenik nije postupio po nalogu za plaćanje sadržanom u rješenju o ovrsi, dužan je naknaditi predvidive troškove ovrhovoditelju kada rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave postane pravomoćno i ovršno.
Izvansudska i sudska ovrha
Na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi kojim je ovrha određena na novčanoj tražbini po računu kod banke ili općenito na imovini ovršenika, ovrhovoditelj može izravno zatražiti od FINE da banci izda nalog da iznos za koji je ovrha određena zaplijeni i prenese sa svih ovršenikovih računa koji se vode pod njegovim osobnim identifikacijskim brojem na račun koji je određen u rješenju o ovrsi, odnosno na ovrhovoditeljev račun kojeg je odredio u zahtjevu za provedbu ovrhe.
Na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi kojim je ovrha određena na stalnom novčanom primanju ili općenito na imovini ovršenika, ovrhovoditelj može izravno zatražiti od poslodavca ili drugog isplatitelja stalnoga novčanog primanja da mu isplati iznos kojim će se namiriti njegova tražbina radi čijeg je ostvarenja ovrha određena. Isplatitelj stalnoga novčanog primanja dužan je prigodom postupanja po rješenju o ovrsi voditi računa o pravilima o ograničenju ovrhe na takvim primanjima.
Predajom rješenja o ovrsi isplatitelju stalnoga novčanog primanja, odnosno dostavom naloga FINE banci, ovrhovoditelj stječe založno pravo na novčanoj tražbini ovršenika prema banci za isplatu novčanih sredstava na računu, odnosno na novčanoj tražbini ovršenika prema isplatitelju stalnoga novčanog primanja.
FINA je u povodu rješenja o ovrsi dužna postupati kao u povodu rješenja o ovrsi koje je dostavio sud, a isplatitelj stalnoga novčanog primanja je u povodu rješenja o ovrsi dužan postupati kao po ispravi (zapljena po pristanku dužnika) iz članka 202. Zakona.
Tijekom izvansudske ovrhe ovršenik može nadležnom sudu protiv rješenja o ovrsi podnijeti žalbu nakon proteka roka, zatražiti od toga suda da odgodi ovrhu, odnosno pred njime poduzimati druge radnje na koje bi inače bio ovlašten tijekom sudske ovrhe.
Nadalje, na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi kojim je ovrha određena na drugom predmetu, a ne na tražbini po računu kod banke ili na stalnom novčanom primanju, ovrhovoditelj može zatražiti od nadležnog suda da provede ovrhu na tom predmetu.
Na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi kojim je ovrha određena na tražbini po računu kod banke ili na stalnom novčanom primanju, odnosno općenito određena na imovini ovršenika, ovrhovoditelj može zatražiti od suda da ovrhu odredi na predmetu ovrhe na kojem se na temelju takvoga rješenja ne može tražiti izvansudska ovrha. U tom slučaju sud će postupiti kao da je od njega zatraženo da ovrhu odredi drugim sredstvom i na drugom predmetu ovrhe.
U tom slučaju, mjesno je nadležan sud koji bi bio mjesno nadležan za određivanje ovrhe na novom predmetu ovrhe na temelju ovršne isprave.
Ovrha na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima
Ovrha na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima jedan je od najčešćih načina naplate tražbine ovrhovoditelja.
Rješenjem o ovrsi na plaći određuje se pljenidba određenoga dijela plaće i nalaže se poslodavcu koji ovršeniku ne isplaćuje plaću na račun kod banke da novčani iznos za koji je određena ovrha isplati odnosno isplaćuje ovrhovoditelju nakon pravomoćnosti toga rješenja.
Iznimno, sud će rješenjem o ovrsi na plaći odrediti pljenidbu određenoga dijela plaće i naložiti poslodavcu koji ovršeniku isplaćuje plaću na račun kod banke da novčani iznos za koji je određena ovrha radi namirenja tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale po osnovi narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete po osnovi izgubljenoga uzdržavanja zbog smrti davatelja uzdržavanja isplati odnosno isplaćuje ovrhovoditelju nakon pravomoćnosti toga rješenja.
Rješenje o ovrsi odnosi se i na povećanje plaće do kojega dođe nakon dostave rješenja o ovrsi.
Ako pravo na zakonsko uzdržavanje, odnosno pravo na rentu za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja prema istom ovršeniku ima više osoba, a ukupni iznos njihovih tražbina prelazi dio plaće koji može biti predmet ovrhe, ovrha se određuje i provodi u korist svakoga od takvih ovrhovoditelja razmjerno visini njihovih tražbina.
Ako nakon započete provedbe ovrhe na plaći, odnosno drugom stalnom novčanom primanju bude podnesen novi prijedlog za ovrhu na tražbini, sud će prije doneseno rješenje o ovrsi izmijeniti po službenoj dužnosti i odrediti iznos koji će se ubuduće isplaćivati pojedinim ovrhovoditeljima.
U tom slučaju, rješenje o ovrsi dostavlja se i ranijem ovrhovoditelju koji protiv rješenja ima pravo žalbe.
Tražbine za koje nije propisano bezgotovinsko plaćanje ovrhovoditelj naplaćuje neposredno na blagajni na kojoj se ovršeniku isplaćuje plaća. Ovrhovoditelj ima pravo zahtijevati da mu se obustavljeni iznos isplaćuje putem davatelja poštanskih usluga, na adresu koju naznači ili na određeni račun kod banke, uz odbitak troškova za obavljenu poštansku uslugu.
Odgovornost i postupanje poslodavca
Poslodavac provodi ovrhu na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima najčešće na temelju:
− pravomoćnog i ovršnog javnobilježničkog rješenja o ovrsi,
− privatne isprave dužnika tzv. zapljena po pristanku dužnika.
Rješenjem o ovrsi na plaći određuje se pljenidba određenoga dijela plaće i nalaže se poslodavcu koji ovršeniku ne isplaćuje plaću na račun kod banke da novčani iznos za koji je određena ovrha isplati odnosno isplaćuje ovrhovoditelju nakon pravomoćnosti toga rješenja.
Iznimno, sud će rješenjem o ovrsi na plaći odrediti pljenidbu određenoga dijela plaće i naložiti poslodavcu koji ovršeniku isplaćuje plaću na račun kod banke da novčani iznos za koji je određena ovrha radi namirenja tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale po osnovi narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete po osnovi izgubljenoga uzdržavanja zbog smrti davatelja uzdržavanja isplati odnosno isplaćuje ovrhovoditelju nakon pravomoćnosti toga rješenja.
Poslodavci se često pitaju koja je zapravo njihova uloga u provedbi ovrhe, ako je račun ovršenika blokiran i provedba ovrhe je već u tijeku, a plaća se isplaćuje na račun ovršenika. Za razumijevanje ove problematike, bitno je naglasiti da novčanu tražbinu ovršenika čine:
− plaća i druga stalna novčana primanja,
− druga novčana sredstva koja se uplaćuju na račun ovršenika.
U praksi to znači da su plaća/stalna novčana primanja i sredstva na računu ovršenika dva različita predmeta ovrhe i ovršni postupak se može paralelno voditi i na plaći i na računima ovršenika odnosno jedan postupak ne isključuje drugi. U slučaju kada poslodavac provodi ovrhu na plaći ovršenika, a FINA na novčanim sredstvima po računu ovršenika, poslodavac nije obvezan o provedbi ovrhe na plaći obavijestiti FINU, niti FINA ima obvezu obavijestiti poslodavca o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (osim obveze obavještavanja o broju zaštićenog računa).
Ukoliko je FINA obavijestila poslodavca o otvaranju zaštićenog računa, poslodavac će dio plaće koji je izuzet od ovrhe isplatiti u korist zaštićenog računa, a ostali dio plaće u korist tekućeg računa radnika/ovršenika iz kojih sredstava će se naplatiti ovrha koja se provodi od strane FINE.
Međutim, ukoliko sam poslodavac zaprimi osnovu za postupanje u svrhu provedbe ovrhe na plaći dužan je postupiti na način da dio plaće koji je izuzet od ovrhe uplati u korist zaštićenog računa radnika/ovršenika, a ostali dio plaće izravno u korist računa ovrhovoditelja koji je naveden u osnovi.
Kad ovršeniku prestane rad, rješenje o ovrsi djeluje i prema drugom poslodavcu s kojim ovršenik sklopi ugovor o radu ili službi, i to od dana kad je tomu poslodavcu dostavljeno rješenje o ovrsi.
Prijašnji poslodavac ovršenika dužan je bez odgode preporučenom pošiljkom s povratnicom dostaviti rješenje o ovrsi novom poslodavcu i o tome obavijestiti sud.
Prijašnji poslodavac obavijestit će sud o prestanku ugovora o radu bez odgode ako mu nije poznat novi poslodavac, o čemu će sud obavijestiti ovrhovoditelja, određujući mu rok radi pribave podataka o novom poslodavcu.
Ako ovrhovoditelj ne obavijesti sud u roku koji mu je određen o novom poslodavcu, sud će obustaviti ovrhu.
Ovrhovoditelj može predložiti da sud u ovršnom postupku rješenjem naloži poslodavcu da mu isplati sve obroke što ih je propustio obustaviti i isplatiti prema rješenju o ovrsi. Prijedlog ovrhovoditelj može podnijeti do završetka ovršnoga postupka.
Na temelju pravomoćnog rješenja ovrhovoditelj može tražiti ovrhu protiv poslodavca u istom ovršnom postupku.
Poslodavac koji nije postupio prema rješenju o ovrsi ili je propustio postupiti po članku 200. stavcima 2. i 3. Zakona, odgovara za štetu koju je ovrhovoditelj zbog toga pretrpio.
Zapljena po pristanku dužnika
Dužnik može privatnom ispravom potvrđenom kod javnog bilježnika dati suglasnost da se radi naplate tražbine vjerovnika zaplijeni njegova plaća, odnosno drugo stalno novčano primanje, osim u dijelu u kojem je to primanje izuzeto od ovrhe. Suglasnost kojom se dopušta pljenidba plaće, odnosno drugog stalnog novčanog primanja za iznos koji je izuzet od ovrhe, ne proizvodi pravne učinke.
Isprava se izdaje u jednom primjerku, ima značenje pravnog posla, a poslodavac ovršenika na temelju te isprave dužan je zaplijenjeni dio plaće isplatiti, odnosno isplaćivati ovrhovoditelju po isteku roka od šezdeset dana od dana njezina primitka.
Ispravu s učincima dostave rješenja o ovrsi poslodavcu dostavlja vjerovnik, putem davatelja poštanskih usluga preporučenom poštanskom pošiljkom s povratnicom ili preko javnoga bilježnika.
Iznimno, zapljena na temelju suglasnosti dužnika nema utjecaja na provedbu ovrhe na plaći radi namirenja tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale po osnovi narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete po osnovi izgubljenoga uzdržavanja zbog smrti davatelja uzdržavanja.
Isprava ima svojstvo ovršne isprave na temelju koje se može tražiti ovrha protiv dužnika i na drugim predmetima ovrhe.
Ranije navedene odredbe na odgovarajući se način primjenjuju i na jamca ako je dao suglasnost.
Za dopuštenost izjave o suglasnosti mjerodavni su činjenično stanje i podaci iz članka 173. stavka 3. Zakona u vrijeme potvrde te izjave kod javnog bilježnika.
Poslodavac će provesti ovrhu na zahtjev osobe koja u ispravi nije označena kao vjerovnik, odnosno protiv osobe koja u ovršnoj ispravi nije označena kao dužnik u slučaju iz članka 32. stavka 1. i 2. Zakona.
Poslodavac će nastaviti provoditi ovrhu na zahtjev i u korist osobe koja u ispravi nije označena kao vjerovnik u slučaju iz članka 32. stavka 3. Zakona na način da će zastati s isplatama, a presliku isprave kojom se dokazuje da je tražbina prenesena ili da je na drugi način prešla na novog vjerovnika dostaviti prvobitnom ovrhovoditelju sukladno odredbi članka 8. Zakona.
Poslodavac će provoditi ovrhu na zahtjev ovrhovoditelja protiv osobe koja u ispravi nije označena kao dužnik u slučaju iz članka 32. stavka 4. Zakona, na način da će u odnosu na novog ovršenika postupiti kao da mu je dostavljeno rješenje o ovrsi kojim je određena pljenidba određenog dijela plaće.
Prvobitni ovrhovoditelj, odnosno novi ovršenik ovlašten je pred nadležnim sudom tražiti donošenje rješenja kojim se nalaže poslodavcu da odgodi isplatu plaće odnosno rješenje kojim će se nastavak pljenidbe i prijenosa plaće proglasiti nedopuštenim, u kojem slučaju se na odgovarajući način primjenjuje odredba članka 210. Zakona.
Ako poslodavac u roku od 60 dana od dana kada mu je dostavljena isprava ne zaprimi drukčiju odluku suda, nastavit će s isplatama plaća u korist novog ovrhovoditelja.
Navedene odredbe na odgovarajući se način primjenjuju i na ovrhu na drugim stalnim novčanim primanjima ovršenika.
Moguće je da poslodavac zaprimi više osnova za postupanje za istog radnika u kojem slučaju je dužan oformiti redoslijed naplate i izvršavati osnove, s tim da je za formiranje redoslijeda kod rješenja o ovrsi ključan datum podnošenja prijedloga za ovrhu, a kod privatne isprave dužnika, datum kada je poslodavac zaprimio ispravu. U provedbi ovrhe na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima poslodavac je dužan voditi računa o ograničenjima ovrhe te primanjima koja su izuzeta od ovrhe.
Ograničenja kod provođenja ovrhe na plaći
Ako se ovrha provodi na plaći ovršenika, od ovrhe je izuzet iznos u visini dvije trećine prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj, a ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, iznos u visini od jedne polovine prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj, osim u slučaju ovrhe radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta u kojem slučaju je od ovrhe izuzet iznos koji odgovara iznosu od jedne četvrtine prosječne mjesečne isplaćene netoplaće po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za proteklu godinu.
Nadalje, ako ovršenik prima plaću koja je manja od prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj, od ovrhe je izuzet iznos u visini tri četvrtine plaće ovršenika, ali ne više od dvije trećine prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj, a ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, iznos u visini jedne polovine netoplaće ovršenika, osim u slučaju ovrhe radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta u kojem slučaju je od ovrhe izuzet iznos koji odgovara iznosu od jedne četvrtine netoplaće ovršenika.
Prosječna netoplaća jest prosječan iznos mjesečne netoplaće isplaćene po jednom zaposlenom u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj, za razdoblje siječanj – kolovoz tekuće godine, koju je dužan utvrditi Državni zavod za statistiku i objaviti je u “Narodnim novinama”, najkasnije do 31. prosinca te godine. Tako utvrđeni iznos primjenjivat će se u idućoj godini.
Navedene odredbe primjenjuju se i na ovrhu na naknadi umjesto plaće, naknadi za skraćeno radno vrijeme, naknadi zbog umanjenja plaće, mirovini, plaći vojnih osoba te na primanja osoba u pričuvnom sastavu za vrijeme vojne službe i na drugom stalnom novčanom primanju civilnih i vojnih osoba, osim na ovrhu na sljedećim primanjima:
− ovrha na primanju invalida po osnovi novčane naknade za tjelesno oštećenje i doplatak za tuđu pomoć i njegu može se provesti samo radi naplate tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, i to do iznosa od jedne polovice toga primanja,
− ovrha na primanju po osnovi ugovora o doživotnom uzdržavanju i doživotnoj renti te na primanju po osnovi ugovora o osiguranju života može se provesti samo na dijelu koji prelazi iznos osnovice na temelju koje se utvrđuje iznos pomoći za uzdržavanje.
Odredbe o provođenju “ovrhe na plaći” primjenjuju se i kada se ovrha provodi na primanjima ovršenika koji nisu plaća, mirovina niti primici od obavljanja samostalne djelatnosti obrta, od slobodnih zanimanja, od poljoprivrede i šumarstva, od imovine i imovinskih prava, od kapitala, kao niti primici od osiguranja (drugi dohodak prema posebnim propisima) i imaju karakter jedinih stalnih novčanih primanja, ako ovršenik javnom ispravom dokaže da je to primanje jedino stalno novčano primanje.
Kao što smo rekli, ograničenja do kojih se u pojedinoj kalendarskoj godini može provoditi ovrha na stalnim novčanim primanjima (npr. plaći, naknadi umjesto plaće, mirovini) ovise o objavljenoj prosječnoj (neto) plaći iz prethodne kalendarske godine za razdoblje siječanj – kolovoz.
Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama RH za razdoblje siječanj – kolovoz 2023. iznosila je 1.131,00 euro (NN br. 131/23). Usporedbe radi, za razdoblje siječanj – kolovoz 2022., a koja se primjenjivala u 2023. prosječna neto plaća iznosila je 1.006,44 eura.
Na iznos plaće/naknade plaće koji se smije (mora) ovršiti, primjenjuje se čl. 173. Ovršnog zakona. Pravila postupanja poslodavca i iznosi koji se ustežu od plaće ovise od dvije okolnosti:
− o tome prima li radnik plaću koja je jednaka ili veća od prosječne neto plaće u RH ili je manja od te plaće, i
− o tome koja tražbina se namiruje iz plaće ovršenika.
Pravila se primjenjuju na svaku isplatu plaće/mirovine u 2024. pa tako počevši od one za prosinac 2023. koja dospijeva i isplaćuje se u siječnju 2024 godine.
Ako je neto plaća radnika jednaka ili veća od 1.131,00 eura, od ovrhe su izuzeti iznosi kako slijedi:
− 282,75 euro ako se ovrha provodi radi uzdržavanja djeteta (1/4 od 1.131,00),
− 565,50 eura ako se ovrha provodi radi zakonskog uzdržavanja ili naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti ili naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja (1/2 od 1.131,00),
− 754,00 eura ako se ovrha provodi radi naplate ostalih tražbina (2/3 od 1.131,00).
Ako je neto plaća radnika manja od 1.131,00 eura, od ovrhe su izuzeti iznosi kako slijedi:
− 1/4 neto plaće radnika ako se ovrha provodi radi uzdržavanja djeteta,
− 1/2 neto plaće radnika ako se ovrha provodi radi zakonskog uzdržavanja ili naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti ili naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja,
− 3/4 neto plaće ovršenika, ali ne više od 754,00 eura ako se ovrha provodi radi naplate ostalih tražbina.
Potrebno je naglasiti da će se na ovaj način ovrha provoditi na plaćama radnicima s neto plaćom do uključivši 1.005,32 eura. Svakom radniku koji ima neto plaću višu od 1.005,32 eura pripast će iznos od 754,00 (2/3 od prosječne plaće u RH), a preostali dio se ovršuje. Naime, ako bi se tim radnicima isplatilo 3/4 njihove neto plaće, bili bi u povoljnijem položaju od onih s većom plaćom od prosječne.
Dakle, neto-plaća za provedbu ovrhe u 2024. godini iznosi 1.131,00 eura.
Na temelju izričitih pravila iz OZ-a (osim ako nije riječ o alimentaciji – obvezi uzdržavanja vlastitog djeteta) ako je radnikova (ovršenikova) neto-plaća:
− jednaka ili veća od 1.131,00 eura, od ovrhe je izuzet iznos u visini dvije trećine prosječne netoplaće, što znači da mu se može plijeniti sve iznad 754,00 eura,
− manja od 1.131,00 eura, od ovrhe je izuzeta svota (dva slučaja):
a) od 754,00 eura - ako mu je neto-plaća veća od 1.005,33 eura (3/4 neto-plaće radnika = 2/3 prosječne neto-plaće), ali manja od (ili jednaka) 1.131,00 € – tada se mora plijeniti sve iznad 754,00 eura,
b) u visini 3/4 neto-plaće radnika (ovršenika) i to ako je njegova neto-plaća manja od (ili jednaka) 1.005,33 eura – smije se plijeniti samo 1/4 radnikove neto-plaće.
Navedena svota plaće (kojom se određuje zaštita od ovrhe) primjenjuje se kod isplata plaća koje se obavljaju u siječnju 2024. godine i nadalje.
Izuzeća od ovrhe u 2024. godini
Ovrha se ne provodi na primanjima, naknadama i iznosima koji su zakonom izuzeti od ovrhe ili je ovrha na njima ograničena.
Od ovrhe su prema čl. 172. Zakona izuzeta sljedeća primanja:
− primanja po osnovi zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja,
− primanja po osnovi naknade zbog tjelesnoga oštećenja prema propisima o invalidskom osiguranju,
− primanja po osnovi socijalne skrbi,
− primanja po osnovi privremene nezaposlenosti,
− primanja po osnovi doplatka za djecu, osim ako posebnim propisom nije drukčije određeno,
− primanja po osnovi stipendije i pomoći učenicima i studentima,
− naknada za rad osuđenika, osim za tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja te za tražbine naknade štete prouzročene kaznenim djelom osuđenika,
− primanja po osnovi odličja i priznanja,
− rodiljne i roditeljske novčane potpore, osim ako posebnim propisom nije drugačije određeno,
− utvrđeni iznosi za uzdržavanje djeteta uplaćeni na poseban račun kod banke,
− naknada troškova za službeno putovanje i naknada troškova prijevoza na posao i s posla do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada,
− dar za djecu do 15. godine života i potpore za novorođenče do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada,
− naknada za saniranje posljedica štete od katastrofa i elementarnih nepogoda,
− potpore zbog invalidnosti radnika i neprekidnog bolovanja radnika duljeg od 90 dana, potpore za slučaj smrti radnika i smrti člana uže obitelji radnika, do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada,
− novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika, prigodne nagrade (božićnica, naknada za godišnji odmor i sl.), novčane nagrade za radne rezultate i drugi oblici dodatnog nagrađivanja radnika, nagrade radnicima za navršene godine radnog staža do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima,
− sredstva koja se uplaćuju namjenski, u svrhu provedbe projekata dodjelom bespovratnih sredstava odnosno potpore ili financijskih instrumenata, koji se financiraju iz nacionalnih sredstava i/ili proračuna Europske unije, osim u slučaju ovrhe od strane davatelja potpore,
− novčane naknade žrtvama kaznenih djela nasilja počinjenih s namjerom,
− dnevnice za službena putovanja u tuzemstvu i inozemstvu, dnevnice za rad na terenu u tuzemstvu i inozemstvu i dnevnice za službene putovanja per diem koje se radnicima isplaćuju iz proračuna Europske unije radi obavljanja poslova njihovih radnih mjesta, a u svezi s djelatnosti poslodavca do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima,
− pomorski dodatak i pomorski dodatak na brodovima međunarodne plovidbe do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima,
− naknada za pričuvnike pozvane na izvršavanje vojne obveze,
− sindikalne socijalne potpore koje članovima sindikata na temelju važećih propisa isplaćuje sindikat,
− sredstva predstavnika nacionalnih manjina koja se koriste za ostvarivanje manjinskih prava, sukladno odredbama ustavnog zakona kojim se uređuju prava nacionalnih manjina, ako su isplaćena na poseban račun za tu namjenu, vode se odvojeno od sredstava te osobe i izuzeta su od ovrhe, osim ovrhe u svezi s obavljanjem djelatnosti vezane za ostvarivanje manjinskih prava,
− nagrade učenicima i studentima te troškovi sufinanciranja kupnje udžbenika učenicima,
− sportske stipendije za sportaše s invaliditetom,
− ostala primanja izuzeta od ovrhe po posebnim propisima.
Ako radnik – ovršenik ima otvoren zaštićeni račun, iznosi plaće i materijalnih prava izuzetih od ovrhe isplatit će mu se na zaštićeni račun. U slučaju da radnik – ovršenik nema otvoren zaštićeni račun, iznos plaće i materijalnih prava izuzetih od ovrhe temeljem čl. 172. i 173. Zakona isplatit će mu se na njegov redovni (tekući) račun.
Ivan VIDAS, mag. oec.
Izvori:
1. Ovršni zakon (NN 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22)
2. https://www.teb.hr/novosti/2023/ovrha-na-placi-ogranicenja-i-izuzeca-u-2024/
3. https://www.rrif.hr/nova_svota_zasticenog_dijela_place_od_ovrhe_u_2024-2320-vijest/
