Materijalna prava radnika
Zakonom o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 64/23) definirani su primici radnika na temelju radnog odnosa, koji su po svom obilježju materijalno pravo iz radnog odnosa ili predstavljaju naknadu troška radnika, a koji se uređuju izvorom radnog prava. Primici koje radnik može ostvariti na temelju radnog odnosa ne smatraju se plaćom iz članka 90. Zakona o radu.
Materijalno pravo iz radnog odnosa predstavljaju jubilarna nagrada, božićnica, regres, otpremnina zbog odlaska u mirovinu i slično ili su to pak primici koji predstavljaju naknadu troškova radnika za prijevoz na posao i povratak s posla, troškovi vezani uz rad na izdvojenom mjestu rada, za službena putovanja, za rad na terenu i drugo. Pritom, kriterij oporezivosti odnosno neoporezivosti nekog primitka nije relevantan u kontekstu definicija Zakona o radu.
Dakle, pod materijalnim pravima radnika smatraju se jubilarna nagrada, regres, nagrada za božićne blagdane, darovi u naravi, darovi za djecu i sl. Pored ovih materijalnih prava postoje i druga prava u koja ulaze razne potpore, nagrade i sl., koje radnici ostvaruju i koja se isto tako svrstavaju u ovu skupinu prava.
Bitno je naglasiti kako Zakonom o radu nisu određena materijalna prava radnika nego se ona uređuju drugim aktima (kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu ili odlukom poslodavca). Stoga, radnik ostvaruje pravo na isplatu materijalnih prava samo ako su ona određena nekim od navedenih izvora, ali ukoliko takva odredba ne postoji, poslodavac ih može, ali i ne mora isplatiti radniku.
Ukoliko su različitim propisima ova prava uređena drugačije, uvijek se treba voditi odredbom Zakona o radu koja nalaže da ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, kolektivnim ugovorom ili zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo.
Nadalje, propisano je da se materijalna prava radnika utvrđuju i isplaćuju razmjerno ugovorenom radnom vremenu, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije uređeno. Iz navedene odredbe Zakona o radu proizlazi da se materijalna prava ne moraju utvrditi i isplatiti razmjerno ugovorenom radnom vremenu, već radnici mogu dobiti isti iznos materijalnih prava ako je tako propisano kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, iako ne rade u punom radnom vremenu.
Porezni tretman isplate materijalnih prava
Člankom 9. stavkom 1. točkom 9. Zakona o porezu na dohodak (NN 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 138/20, 151/22, 114/23) propisani su primici na koje se ne plaća porez na dohodak te je njima, između ostalog, propisano da se porez na dohodak ne plaća na primitke radnika i fizičkih osoba iz članka 21. ovog Zakona po osnovi naknada, potpora i nagrada koje im isplaćuje poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plaće, do propisanih iznosa te primitke bivših radnika i nasljednika bivših radnika po osnovi naknada, potpora i nagrada koje isplaćuje poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plaće, a koje su dospjele na isplatu za vrijeme trajanja radnog odnosa ili je pravo na isplatu nastalo za vrijeme trajanja radnog odnosa do propisanih iznosa.
Sukladno članku 9. stavku 2. Zakona o porezu na dohodak, ministar financija pravilnikom propisuje visine neoporezivih iznosa i vrste porezno priznatih troškova, vjerodostojne isprave na temelju kojih se odobravaju troškovi te oblik i sadržaj evidencija i izvješća o ostvarenim primicima namijenjenih pokriću troškova iz stavka 1. točke 4., 6., 9., 10., 11., 13., 14., 16., 17., 21. i 23. toga članka.
U tom smislu donesen je Pravilnik o porezu na dohodak (NN 10/17, 128/17, 106/18, 1/19, 80/19, 74/20, 1/21, 112/22, 156/22, 1/23, 3/23 - ispr. i 56/23; u nastavku teksta: Pravilnik), a člankom 7. Pravilnika uređene su neoporezive naknade, potpore i nagrade te drugi primici koji se ne smatraju dohotkom od nesamostalnog rada te je njime propisano koji se svi primici ne smatraju oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada.
Nastavno na ovako uređen porezni tretman, neoporezive isplate su za poslodavce najjednostavniji i najpovoljniji način nadoknade troškova ili nagrađivanja radnika. Suočeni s manjkom radne snage, poslodavci su dovedeni u poziciju da se moraju truditi pronaći načine kako zadržati radnike. Stoga se većina poslodavaca odlučuje na isplatu neoporezivih primitaka, kako bi s jedne strane zadržali radnike i bili konkurentni, a s druge strane kako bi nagradili njihov rad.
Bitno je za istaknuti kako ranije navedeni porezni propisi ne propisuju pravo radnika na neoporezive primitke, već isključivo propisuju vrste i maksimalne neoporezive iznose, a poslodavci odlučuju hoće li i u kojem iznosu isplaćivati navedene primitke i to definiraju izvorom radnog prava.
Naime, kao što je ranije rečeno, materijalna prava radnika (poput npr. božićnice i dara za djecu) nisu regulirana Zakonom o radu, već se ta prava mogu urediti kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.
Stoga, ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu ili internim aktom poslodavca nije propisano to pravo, radnik onda nema pravo na neoporezivi primitak temeljem Zakona o radu. Međutim, ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije propisano to pravo, poslodavac može samostalno odlučiti želi li i kojim radnicima te u kojem iznosu isplatiti neoporezivi primitak i o tome sastaviti interni akt - “Odluku o isplati”.
Dakle, poslodavci mogu svojim radnicima isplatiti neoporezivo, ako su to utvrdili izvorom radnoga prava, naknade, potpore i nagrade te druge primitke koji se ne smatraju plaćom u iznosima propisanim člankom 7. stavkom 2. Pravilnika. Porezni propis ne propisuje pravo radnika na primitke propisane navedenim člankom, već isključivo propisuje vrste i neoporezive iznose, a poslodavci odlučuju hoće li i u kojem iznosu isplaćivati navedene primitke.
Prema poreznim propisima ne postoji ograničenje isplate materijalnih prava za radnika koji se zaposlio u tijeku godine. No, pravo na neoporezivu isplatu prigodnih nagrada imaju isključivo radnici, ali ne i ostale osobe koje za društvo obavljaju određene poslove. Navedeno znači da studenti koji rade putem studentskih udruga, članovi uprave koji nisu u radnom odnosu ili druge fizičke osobe koje rade putem ugovora o djelu i/ili autorskog ugovora nemaju pravo na neoporezive isplate prigodnih nagrada i darova.
U Narodnim novinama broj 112/22 objavljen je Pravilnik o izmjenama i dopuni Pravilnika o porezu na dohodak, kojim su u okviru Vladinog paketa antiinflacijskih mjera, povećani iznosi pojedinih neoporezivih naknada koje poslodavci isplaćuju radnicima, čime su neoporezivi primici usklađeni s inflacijom. Izmijenjeni Pravilnik je stupio na snagu 1. listopada 2022., osim članka 1. stavaka 2. i 3. Pravilnika koji su stupili na snagu 1. siječnja 2023.godine.
S prvim danom 2023. godine, odnosno stupanjem na snagu Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak (NN br. 156/22) riječi i iznosi izraženi u kunama zamijenjeni su riječima i iznosima u eurima.
Spomenut ćemo i kako su u pripremi izmjene i dopune Pravilnika o porezu na dohodak, a kojim će se s prvim danom 2024. godine, prema prijedlogu Vlade, povećavati maksimalni iznos neoporezivih primitaka i to u prosjeku za značajno više od 20 posto. Takva odluka ide u prilog svim poslodavcima, koji svoje zaposlenike nastoje zadržati i povećanjem ukupnih prihoda kroz novčane nagrade.
Dar za dijete do 15 godina
Dar djetetu smatra se materijalnim pravom radnika koje nije uređeno Zakonom o radu. Uobičajeno se, iako to nije obvezno, ovaj dar isplaćuje u mjesecu prosincu pa se često naziva dar za svetog Nikolu, a poslodavac može radniku neoporezivo isplatiti do 132,73 eura godišnje po osnovi dara djetetu do 15 godina starosti.
Nerijetko poslodavci odlučuju darivati djecu svojih zaposlenika, i to najčešće povodom dana sv. Nikole i/ili božićnih praznika. Djecom se sukladno članku 14. stavku 5. Zakona o porezu na dohodak smatraju djeca koju roditelji, maćehe odnosno očusi, posvojitelji, udomitelji i skrbnici uzdržavaju.
Da bi isplata dara djetetu za poslodavca bila neoporeziva, moraju biti ispunjena dva uvjeta. Prvi uvjet je da je dijete do dana 31. prosinca tekuće godine navršilo 15 godina starosti. Drugi uvjet je da isplata u novcu (ili u naravi) iznosi do 132,73 eura godišnje.
Dakle, ako poslodavac isplaćuje dar djetetu, radnik ima pravo na dar za svako dijete koje je bilo kada tijekom tekuće godine, a zaključno sa 31.12. tekuće godine navršilo najviše 15 godina. Pravo na neoporezivu isplatu do 132,73 eura godišnje ostvaruje svaki roditelj, bez obzira na čijoj poreznoj kartici su djeca evidentirana te bez obzira tko je nositelj zdravstvenog osiguranja (ako drugačije nije propisano kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu), budući da porezni propisi ne navode takva ograničenja.
Ukoliko bi se isplatio iznos veći od navedenog, razlika kao neto iznos bi podlijegala obračunu doprinosa i poreza/prireza, kao kod obračuna dohotka od nesamostalnog rada.
Nadalje, u slučaju da kod istog poslodavca rade oba roditelja, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu, moguće je da poslodavac uredi pravo na dar djetetu samo onom roditelju preko kojeg je dijete zdravstveno osigurano ili za koje roditelj koristi uvećanje osobnog odbitka.
Međutim, porezni propisi ne navode takvo ograničenje, što znači da bi poslodavac mogao dar djetetu u neoporezivom iznosu isplatiti (dodijeliti) i jednom i drugom roditelju.
Također, dar djetetu je za poslodavca porezno priznati trošak s aspekta utvrđivanja osnovice poreza na dobit.
Isplata dara djetetu može se izvršiti na račun, u gotovini ili u naravi. Radnicima koji zbog aktivne ovrhe imaju otvoren zaštićeni račun, dar djetetu do neoporezivog iznosa se isplaćuje na taj zaštićeni račun.
Dar u naravi
Poslodavci mogu, osim darovanja djece radnika, a sukladno ranije pojašnjenim uvjetima, rezultate svojih zaposlenika dodatno nagraditi tijekom godine putem darova u naravi. Iako se dar u naravi može dati radniku tijekom cijele godine i u bilo koje svrhe, ipak je najčešći slučaj darivanja u mjesecu prosincu, odnosno za vrijeme božićnih blagdana.
Radnicima se u naravi, odnosno u dobrima i uslugama, mogu neoporezivo dati darovi do 132,73 eura pojedinačne vrijednosti. Dar u naravi do 132,73 eura (s pdv-om) poslodavac može radniku dodijeliti isključivo u naravi dobra ili usluge. Iz tih razloga u praksi se pojavljuju različiti oblici darivanja, kao na primjer:
− dar iz vlastite prodavaonice,
− dar sa zaliha gotovih proizvoda,
− poslodavac samostalno kupuje dar i daruje ga radniku,
− poslodavac sklapa ugovor sa prodavaonicom u kojoj radnik ima pravo samostalno izabrati dar do vrijednosti određene ugovorom i sl.
Ako je tržišna vrijednost dara veća od 132,73 eura, smatra se da razlika do stvarne vrijednosti predstavlja za djelatnika plaću u naravi na koju je poslodavac obvezan obračunati i uplatiti pripadajuće doprinose i poreze.
Prigodne nagrade
Pod prigodnom nagradom smatraju se božićnica, uskrsnica, regres za godišnji odmor i dr. Uobičajena praksa većine poslodavaca tijekom blagdanskih mjeseci, posebice Uskrsa i Božića, ali i drugih praznika nagrađivanje je svojih zaposlenika kroz isplate prigodnih nagrada.
Ipak, najveći broj poslodavaca odlučuje se upravo na isplatu božićnice ili uskrsnice, kako bi tijekom božićnih i uskršnjih blagdana zaposlenici ostali motivirani i osjećali da je njihov trud i angažman prepoznat od strane poslodavca.
Uz isplatu božićnice i uskrsnice, poslodavci imaju mogućnost za isplatom regresa. Regres znači jednokratnu novčanu pomoć odnosno isplatu radniku od strane poslodavca prije korištenja godišnjeg odmora, a njegova svrha je podmirivanje troškova odmora koji radniku nastaju kao povećani troškovi odmora, slobodnih aktivnosti, putovanja i slično i to za vrijeme korištenja godišnjeg odmora.
Božićnice i ostale prigodne nagrade, poput uskrsnice i regresa, su primici koji se mogu isplatiti zaposlenicima dodatno uz plaću, a u zakonodavnom i poreznom smislu predstavljaju neoporezivi dohodak do određenog iznosa, koji su nedavnim izmjenama poreznih propisa povećani, a od 2024. godine ti iznosi dodatno će se povećati.
Pravo na isplatu prigodnih nagrada može biti regulirano kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu ili odlukom poslodavca, a Pravilnikom o porezu na dohodak propisani su vrste i iznosi koje poslodavci mogu neoporezivo isplatiti isključivo svojim radnicima. Dakle, poslodavci, ako nemaju ništa regulirano i ako nisu potpisnici kolektivnih ugovora ili ne primjenjuju kolektivne ugovore, niti ne moraju isplaćivati navedene nagrade.
Međutim, ako je to propisano nekim od izvora radnoga prava tada su obvezni isplatiti u iznosima koji su navedeni aktom.
Drugim riječima, ako poslodavac nije propisao obvezu isplate npr. božićnice, a na to ga ne obvezuje niti kolektivni ugovor, tada nema obvezu isplate prigodne nagrade radniku. Ipak, ako pravo radnika na božićnicu nije uređeno niti jednim od izvora radnog prava, a poslodavac ju svejedno želi svojim radnicima isplatiti, onda može sastaviti i donijeti “Odluku o isplati prigodne nagrade – božićnice za 2023. godinu”.
Božić i božićni blagdani posebni su jer je to razdoblje u kojem se češće daruje nego u ostatku godine. Tako se tijekom mjeseca prosinca većina poslodavaca odlučuje se za dodatno nagrađivanje rada svojih zaposlenika kroz isplatu božićnice. Iako je uobičajeno da se prigodne nagrade isplaćuju upravo za vrijeme božićnih ili uskrsnih blagdana, prigodne nagrade (božićnica, uskrsnica, regres za godišnji odmor i sl.) mogu se neoporezivo isplatiti bilo kada tijekom godine u ukupnom iznosu do 663,62 eura godišnje.
Dakle, uskrsnice i druge prigodne nagrade (božićnice, regres za godišnji odmor i sl.) koje poslodavac isplaćuje radniku neoporezive su do iznosa 663,62 eura (5.000,00 kn) u jednoj kalendarskoj godini. Navedeni iznos odnosi se na sve prigodne nagrade sumarno.
Isplata primitaka iznad propisanih neoporezivih iznosa smatra se plaćom i podliježe plaćanju poreza na dohodak, prireza i obveznih doprinosa.
Poslodavac maksimalni neoporezivi iznos prigodne nagrade ili manji iznos može podijeliti i isplatiti više puta tijekom godine za različite gore navedene prigode ili ga pak isplatiti odjednom, ali bitno je naglasiti da ukupni iznos svih isplata u jednoj godini ne smije prijeći ukupno 663,62 eura (5.000,00 kn) da bi bio neoporeziv.
Ukoliko primici po osnovi prigodnih nagrada prelaze neoporezivi iznos, sve iznad tog iznosa se smatra plaćom te se i oporezuje kao plaća.
Iznos od 663,62 eura (5.000,00 kn) je maksimalni godišnji neoporezivi iznos koji za prigodne nagrade djelatnik može dobiti od svih poslodavaca/isplatitelja plaće kod kojih je bio u radnom odnosu u toj godini.
Stoga bi poslodavac prije same isplate, ukoliko se božićnica isplaćuje zaposleniku koji radi istovremeno kod dva ili više poslodavaca u poreznom razdoblju za koje se prigodna nagrada isplaćuje i/ili je tijekom poreznog razdoblja imao zasnovan radni odnos kod dva ili više poslodavaca, ali ne istodobno, trebao izvršiti provjeru svih potencijalnih isplata prigodnih nagrada kod onih djelatnika koji su zaposleni tijekom godine ili koji su istovremeno zaposleni kod više poslodavaca.
U tu svrhu zaposlenik može poslodavcu dati pisanu izjavu s informacijama je li kod bivših poslodavaca već ostvario isplatu prigodne nagrade u tom poreznom razdoblju i u kojem iznosu.
Poslodavac ima mogućnost provjere isplata prigodnih nagrada i preko sustava ePorezna, što je svakako brži i pouzdaniji izvor potrebnih informacija. U slučaju ako je prigodna nagrada već isplaćena u poreznom razdoblju, neoporezivo se može isplatiti samo razlika do propisanog iznosa za prigodne nagrade, odnosno do 663,62 eura (5.000,00 kn).
Ako bi se isplatio iznos koji je veći od neoporezivog, na razliku između stvarno isplaćenog iznosa i maksimalno dopuštenog neoporezivog iznosa poslodavac bi bio u obvezi obračunati doprinose i porez/prirez na isti način kako se obračunava dohodak od nesamostalnog rada.
Što se tiče načina isplate, poslodavac može isplatu božićnice ili druge prigodne nagrade poslodavac po izboru isplatiti na račun, u gotovini ili pak u naravi. Ako poslodavac odluči radnicima isplatiti božićnicu ili dr. prigodnu nagradu u gotovu novcu ili na transakcijski račun, to može obaviti zajedno s isplatom plaće, prije ili nakon isplate plaće, a o isplati je potrebno izvijestiti Poreznu upravu putem JOPPD.
Također, ističemo kako je neoporezivi dio prigodne nagrade prema članku 172. Ovršnog zakona izuzet od ovrhe. Naime, od 28. studenoga 2020. godine, odnosno stupanjem na snagu novele Ovršnog zakona, na zaštićeni račun (ovršenog) radnika uplaćuju se i prigodne nagrade do propisanih svota do kojih se ne smatraju oporezivim primicima.
Spomenut ćemo i kako će izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak, kada je riječ o neoporezivim primicima u novcu, godišnji neoporezivi iznos koji će svim radnicima poslodavci moći isplatiti na ime prigodne nagrade od 1. siječnja 2024. godine porasti na 700 eura, što je 36,38 eura više od trenutnih 663,62 eura.
Zaključno
Prava radnika na isplatu materijalnih prava, u koja se ubrajaju i nagrade te darovi mogu biti regulirani kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu ili pak odlukom poslodavca, a Pravilnikom o porezu na dohodak propisani su vrste i iznosi koje poslodavci mogu neoporezivo isplatiti isključivo svojim radnicima.
Drugim riječima, ako poslodavci navedena prava radnika nemaju interno uređena i ako nisu potpisnici kolektivnih ugovora, odnosno ne primjenjuju kolektivni ugovor, nisu u obvezi isplaćivati navedena materijalna prava radnicima. S druge strane, ako je to propisano nekim od izvora radnoga prava tada su poslodavci obvezni isplatiti materijalna prava u iznosima koji su navedeni aktom (kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i/ili ugovorom o radu).
Prigodne nagrade, dar djetetu radnika ili dar u naravi predstavljaju izvrstan način za nagrađivanje i motiviranje radnika, uz minimalan trošak za samog poslodavca s obzirom na njihov porezni tretman.
Ivan VIDAS, mag. oec.
Izvori:
1. Zakon o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 64/23)
2. Zakon o porezu na dohodak (NN 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 138/20, 151/22, 114/23)
3. Pravilnik o porezu na dohodak (NN 10/17, 128/17, 106/18, 1/19, 80/19, 74/20, 1/21, 112/22, 156/22, 1/23, 3/23 - ispr. i 56/23)
4. https://www.minimax.hr/blog-placa-i-ostala-materijalna-prava-prema-novom-zakonu-o-radu/
5. https://lidermedia.hr/financije/neoporezivi-primici-poslodavci-od-iduce-godine-svakom-zaposleniku-mogu-isplatiti-dodatnih-565-eura-godisnje-154073
6. https://www.porezna-uprava.hr/pozivni_centar/Stranice/neoporezivi-primici-kod-dohotka-od-nesamostalnog-rada.aspx
7. https://www.iusinfo.hr/aktualno/u-sredistu/izmjene-poreznih-propisa-zakona-o-porezu-na-dohodak-i-pravilnika-o-porezu-na-dohodak-kojim-su-povecane-svote-odre%C4%91enih-neoporezivih-primitaka-i-53355
