Pravilnik o pomoćnicima u nastavi i stručnim komunikacijskim posrednicima predstavlja ključni dokument u reguliranju podrške učenicima s teškoćama u razvoju u odgojno-obrazovnom sustavu. Nedavno objavljeni nacrt prijedloga novog Pravilnika donosi značajne promjene u odnosu na prethodnu regulativu, posebno u pogledu radno-pravnog statusa pomoćnika te načina priznavanja prava na potporu učenicima. U članku ćemo prikazati ključne aspekte prijedloga novog Pravilnika, uspoređujući ga s prethodnim propisima te istražujući komentare i reakcije sudionika javne rasprave.
Ministarstvo znanosti i obrazovanja uputilo je na javnu raspravu Nacrt prijedloga novog Pravilnika o pomoćnicima u nastavi i stručnim komunikacijskim posrednicima (u daljnjem tekstu: novi Pravilnik). Novim Pravilnikom mijenjaju se određene odredbe i postupci u uspostavljanju sustava podrške u odgojno-obrazovnom procesu učenicima s teškoćama u razvoju. Novi Pravilnik uključuje jasnu odredbu koja propisuje da izrazi koji se koriste za osobe u muškom rodu su neutralni i odnose se na muške i ženske osobe. Ova nova odredba naglašava važnost inkluzivnog jezika i promicanja rodne jednakosti.
Jedna od značajnih promjena u prijedlogu novog Pravilnika u odnosu na trenutno važeći Pravilnik o pomoćnicima u nastavi i stručnim komunikacijskim posrednicima ("Narodne novine" br. 102/18., 59/19., 22/20., 91/23.) je preciznija regulacija radno-pravnog statusa pomoćnika u nastavi. Novi Pravilnik propisuje da se ugovor o radu sklapa isključivo na određeno vrijeme, do kraja školske godine, s utvrđenom satnicom rada na temelju tjednog broja sati za pružanje potpore. Ova promjena implicira veću stabilnost zaposlenja za pomoćnike, ali istovremeno postavlja pitanje o mogućnostima rada tijekom ljetnih praznika kada nema nastave. Osim toga, novi Pravilnik izričito navodi da se rad pomoćnika obračunava prema broju školskih sati, što može imati posljedice na visinu primanja, posebno ako se u obzir uzme činjenica da se ugovor sklapa na određeno vrijeme. Dodana je i mogućnost sklapanja ugovora o volontiranju. Ova promjena osigurava fleksibilnost u upravljanju ljudskim resursima i prilagodljivost potrebama učenika tijekom školske godine.
Proširuje se popis javnih ustanova koje mogu pružiti potporu učenicima s teškoćama u razvoju. Osim osnovnih i srednjih škola, uključeni su i učenički domovi te centri koji obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja. Uvodi se jasan postupak za priznavanje prava na potporu učenicima s teškoćama u razvoju, uključujući podnošenje zahtjeva od strane roditelja ili pokretanje postupka po službenoj dužnosti od strane javne ustanove. Također, definira se uloga stručnog povjerenstva i propisuje obrazac zahtjeva, čime se osigurava jasnoća i transparentnost u postupku. Uvođenjem obrazaca zahtjeva i rješenja, postupak postaje transparentniji i standardiziran, što bi trebalo olakšati roditeljima i školama provođenje ovog procesa. Međutim, izazov može predstavljati osiguranje kontinuiteta podrške za učenike tijekom trajanja postupka priznavanja prava, s obzirom na to da se ugovor o radu sklapa na godišnjoj razini.
Dodani su elementi sadržaja programa obrazovanja za stručnog komunikacijskog posrednika, uključujući bio-psiho-socijalne osobitosti učenika s oštećenjima sluha i vida te stjecanje znanja i vještina u hrvatskom znakovnom jeziku i ostalim sustavima komunikacije. Ovi dodatni elementi naglašavaju potrebu za specijaliziranom obukom za osobe koje pružaju podršku učenicima s posebnim potrebama. Prijedlog novog Pravilnika precizira nadležnost Upravnog odjela, odnosno Gradskog ureda u Zagrebu za donošenje rješenja o priznavanju prava na potporu.
Dosadašnji komentari sudionika javne rasprave o Nacrtu prijedloga novog Pravilnika o pomoćnicima u nastavi i stručnim komunikacijskim posrednicima ukazuju na nekoliko ključnih tema i nedostataka koje treba uzeti u obzir pri finaliziranju novog Pravilnika:
1. Kontinuitet zaposlenja: sudionici naglašavaju potrebu za kontinuitetom zaposlenja pomoćnika u nastavi tijekom cijele godine. Predlaže se ugovor o radu na neodređeno vrijeme kako bi se osigurala stabilnost pomoćnika i kontinuitet podrške učenicima s teškoćama u razvoju.
2. Financijska pitanja: postavlja se pitanje financijskih uvjeta i prava pomoćnika, uključujući plaće, božićnice, regrese i druge prigodne naknade. Potreba za pravednijim i adekvatnijim financijskim uvjetima za pomoćnike je istaknuta.
3. Radni uvjeti: sudionici ističu važnost prilagođenih radnih uvjeta za pomoćnike u nastavi, posebno u okviru posebnih razrednih odjela gdje su uvjeti rada specifični i zahtjevni.
4. Proces priznavanja prava: postoji zabrinutost oko procesa priznavanja prava na potporu učenicima s teškoćama u razvoju te nedostataka u prijedlogu novog Pravilnika koji bi trebao definirati jasne procedure i kriterije za priznavanje tih prava.
5. Uključenost struke: neki sudionici sugeriraju veću uključenost struke i iskustva pomoćnika u nastavi u proces izrade pravilnika kako bi se osigurala adekvatna regulacija i prava za pomoćnike.
Zaključno, Nacrt prijedloga novog Pravilnika o pomoćnicima u nastavi i stručnim komunikacijskim posrednicima donosi značajne promjene u reguliranju podrške učenicima s teškoćama u razvoju. Kroz uvođenje novih odredbi i postupaka, prijedlog novog Pravilnika ima za cilj unaprijediti inkluzivno obrazovanje i osigurati kvalitetnu podršku svim učenicima u ostvarivanju njihovih potencijala. Iako su neke od promjena pozitivno ocijenjene, poput preciznije regulacije radno-pravnog statusa i postupaka priznavanja prava na potporu, postoje i izazovi koji zahtijevaju daljnje razmatranje i poboljšanje.
Sudionici javne rasprave ističu važnost kontinuiranog dijaloga i suradnje između relevantnih dionika kako bi se osigurala inkluzivna i pravedna podrška učenicima s teškoćama u razvoju u obrazovnom sustavu. Sveukupno, Nacrt prijedloga novog Pravilnik predstavlja korak naprijed u osiguravanju inkluzivnog obrazovanja za sve učenike. Javno savjetovanje je otvoreno do 11. travnja 2024., a predviđeno donošenje novog Pravilnika je II. kvartal 2024. godine.
Željko Čižmek, mag. act. soc.
