Savjeti mladih

Zakon o savjetima mladih donesen je 2014. godine, a 2023. godine su usvojene izmjene i dopune Zakona. Cilj zakona je osigurati sudjelovanje mladih u donošenju odluka o pitanjima koja su im bitna, te aktivno uključivanje mladih u javni život. Zakon definira sljedeće:

• Osnivanje savjeta mladih: savjeti mladih su savjetodavna tijela koja promiču i zagovaraju prava, potrebe i interese mladih na lokalnoj i regionalnoj razini, kao i na nacionalnoj razini (Savjet mladih Republike Hrvatske);
• Djelokrug savjeta mladih: savjeti mladih imaju savjetodavnu funkciju i daju preporuke o svim pitanjima koja su od interesa za mlade. Također, mogu sudjelovati u radu drugih tijela lokalne i regionalne samouprave;
• Izbor članova savjeta mladih: Članovi savjeta mladih biraju se na način koji je definiran Statutom jedinice lokalne ili regionalne samouprave;
• Financiranje savjeta mladih: Savjeti mladih financiraju se iz proračuna jedinice lokalne ili regionalne samouprave.

Savjet mladih ima značajnu ulogu u promociji i zaštiti interesa mladih u lokalnoj i regionalnoj samoupravi. Njegove aktivnosti obuhvaćaju širok spektar djelovanja, od rasprava o relevantnim pitanjima do aktivnog sudjelovanja u donošenju odluka i programa. Sukladno članku 13. Zakona, Savjet raspravlja o temama značajnim za mlade i inicira donošenje odluka, programa i akata u lokalnoj/regionalnoj samoupravi koji unaprjeđuju njihov položaj. Savjet, kroz svoje predstavnike, sudjeluje u radu lokalne/regionalne samouprave prilikom donošenja akata od značaja za mlade, dajući mišljenja, prijedloge i preporuke. Sudjeluje u izradi, provedbi i praćenju programa za mlade, te daje pisana očitovanja i prijedloge o potrebama i problemima mladih. Potiče informiranje mladih o relevantnim temama, međusobnu suradnju savjeta mladih u Hrvatskoj te suradnju s organizacijama civilnog društva i inozemnim tijelima. Savjet potiče mlade na aktivno sudjelovanje u lokalnoj/regionalnoj samoupravi i uključuje ih u svoj rad te predlaže program rada s financijskim planom, te potiče razvoj financijskog okvira za politiku za mlade i podršku organizacijama mladih.

Iako je Zakon o savjetima mladih bio korak u dobrom smjeru, postoje i neke slabosti koje su uočene u njegovoj provedbi:

1. Nedostatak financijske autonomije: savjeti mladih financiraju se iz proračuna jedinice lokalne ili regionalne samouprave, što znači da su u velikoj mjeri ovisni o tim institucijama. To može ograničiti njihovu autonomiju i sposobnost da slobodno izražavaju svoje stavove i zalagaju se za interese mladih.
2. Nedostatak provedbe: u praksi se neke odredbe zakona ne provode u potpunosti. Na primjer, u nekim jedinicama lokalne i regionalne samouprave savjeti mladih nisu formirani u skladu sa zakonom, a ne dobivaju ni adekvatnu podršku za svoj rad.
3. Nedostatak reprezentativnosti: neki savjeti mladih nisu u potpunosti reprezentativni za sve mlade u svojoj zajednici. To može biti zbog različitih faktora, kao što su način izbora članova savjeta, niska stopa sudjelovanja mladih u izborima, te nedovoljna zastupljenost različitih grupa mladih (npr. mladih iz ruralnih područja, mladih s invaliditetom, mladih iz etničkih manjina).
4. Nedostatak utjecaja: u nekim slučajevima, preporuke i stavovi savjeta mladih se ne uzimaju u obzir od strane institucija lokalne i regionalne samouprave. To može dovesti do frustracije kod mladih i osjećaja da njihovo sudjelovanje u javnom životu nije bitno.
5. Nedostatak koordinacije: nedostaje koordinacija rada savjeta mladih na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. To otežava razmjenu informacija i dobrih praksi, te sprječava jači utjecaj savjeta mladih na nacionalne politike.

Osim ovih slabosti, postoje i drugi izazovi s kojima se suočavaju savjeti mladih:

• niska svijest mladih o savjetima mladih i njihovom radu,
• nedostatak resursa i podrške za rad savjeta mladih,
• nedostatak iskustva i znanja kod članova savjeta mladih.

Kao odgovor na navedene poteškoće u radu savjeta mladih donesen je Zakon o izmjenama i dopuna Zakona o savjetima mladih („Narodne novine“, br. 83/23.), a koji je stupio na snagu 29. srpnja 2023. Predloženim zakonom željelo se unaprijediti savjetovanje s mladima u donošenju odluka na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini, poboljšati status savjeta mladih kod predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i mladih u široj javnosti, potaknuti kvalitetniju suradnja s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te potaknuti veći interes mladih na aktivno sudjelovanje u društvu.

Nedavne izmjene Zakona o savjetima mladih izazvale su burne reakcije u hrvatskoj javnosti. Kritičari, uključujući Mrežu mladih Hrvatske (MMH) i niz oporbenih saborskih zastupnika, osporavaju ustavnost tih izmjena, navodeći da krše autonomiju lokalne i regionalne samouprave i ograničavaju prostor za političku participaciju mladih. Ključne kritike upućuju na:

1. Centralizaciju i gubitak autonomije: izmjene daju nacionalnom savjetu mladih (NSM) ovlasti koordinacije rada svih lokalnih i regionalnih savjeta. To se promatra kao kršenje načela autonomije lokalne i regionalne samouprave, jer se ovim gubi samostalnost lokalnih savjeta u donošenju odluka relevantnih za mlade u njihovoj zajednici.
2. Nedostatak reprezentativnosti: sastav NSM-a, u kojem 15 od 20 članova dolazi iz HDZ-a, dovodi do sumnji u njegovu reprezentativnost. Kritičari ističu da se na taj način marginaliziraju mladi iz drugih političkih stranaka i civilnog društva, onemogućujući im da sudjeluju u donošenju odluka koje ih se tiču.
3. Ograničenje slobode udruživanja: izmjene ZSM-a otežavaju formiranje novih savjeta mladih, uvodeći dodatne administrativne prepreke i ograničavajući autonomiju u definiranju statuta i načina rada. To se može promatrati kao kršenje slobode udruživanja i prava na aktivno sudjelovanje u društvu.
4. Nedostatak transparentnosti: postoji zabrinutost da će centralizacija u NSM-u dovesti do manje transparentnosti u radu savjeta mladih. Ograničen pristup informacijama i slaba kontrola nad radom NSM-a otežavaju praćenje njegovih aktivnosti i utjecaja.

U suprotnost s tim prigovorima, zagovornici izmjena ističu da one jačaju ulogu savjeta mladih i dovode do veće participacije mladih u donošenju odluka. Oni argumentiraju da:

1. Koordinacija na nacionalnoj razini poboljšava koordinaciju i razmjenu informacija: NSM će omogućiti bolju koordinaciju rada savjeta mladih na svim razinama, što će dovesti do veće efikasnosti i utjecaja.
2. Jačanje kapaciteta: NSM će imati resurse i stručnost za jačanje kapaciteta lokalnih savjeta mladih i pružanje podrške u njihovom radu.
3. Veća vidljivost i utjecaj: NSM će poboljšati vidljivost i utjecaj savjeta mladih na nacionalnoj razini, te olakšati njihovo sudjelovanje u procesu donošenja odluka.

Iako su ovi argumenti valjani, ne uspijevaju u potpunosti ublažiti zabrinutost o kršenju autonomije, reprezentativnosti i slobode udruživanja.

Zaključno, izmjene Zakon o savjetima mladih donose niz kontroverznih promjena. Dok se neke od njih mogu promatrati kao korak naprijed, druge izazivaju legitimnu zabrinutost o ugrožavanju autonomije, reprezentativnosti i slobode udruživanja mladih. Očekuje se da će se konačna ocjena ustavnosti ovih izmjena donijeti u okviru postupka pred Ustavnim sudom.

Željko Čižmek, mag. act. soc.